Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma državnog parlamenta danas, po drugi put, nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti je prihvatila principe predloženog zakona, tako da će se poslanici izjašnjavati o negativnom mišljenju Komisije.
Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.
Predlagač zakona Denis Zvizdić je kazao da imaju ponovljeno mišljenje Ustavnopravne komisije, te da zna kakva je dalja sudbina predloženog zakona.
– Želim još jednom da podsjetim na razloge zbog kojih sam predložio ovaj zakon o vrhovnom sudu i razloge zbog kojih smatram da je ovaj zakon neophodan i potreban BiH. Prvi je da je BiH praktično jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse – kazao je Zvizdić.
Druga stvar je, dodao je on, da je potreba uspostave vrhovnog suda BiH stvar čiste pravne logike i potrebe “i to će reći svaki objektivan i nepristrasan pravnik iz bilo kojeg dijela BiH, ili iz bilo koje institucije”.
– To je također naša obaveza iz Mišljenja Evropske komisije za BiH, jedan od prioriteta, odnosno podprioriteta iz stava 4e gdje je jasno precizirano da BiH mora garantirati institucionalnu pravnu sigurnost svim građanima na teritoriji cijele države, na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH – naveo je Zvizdić.
Kao jedan od razloga naveo je i dio iz Analitičkog izvještaja “u kojem je posebno istaknuto da, s obzirom na pluralitet pravnog sistema u zemlji, BiH je dužna uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse uz potpuno osiguranje principa neovisnosti svih sudija”.
– Pet razlog je bio i stav Direkcije za evropske integracije, koja je navela da se usvajanjem ovoga zakona doprinosi realizaciji obaveza iz preporuka Evropske komisije i Venecijanske komisije u procesu evropskih integracija BiH – kazao je Zvizdić, dodajući da su ovo neki od razloga zbog kojih je predložio zakon o vrhovnom sudu BiH.
Naveo je da zna kakva je u ovom trenutku sudbina zakona nakon drugog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije, napominjući da ova obaveza uspostavljanja pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u čitavoj BiH neće nestati niti će potreba za uspostavljanjem takvoga tijela prestati, kako bi ojačali ukupan pravosudni sistem BiH i omogućili dosljedno tumačenje prava.
– Nastavit ću zajedno sa kolegama koji misle da BiH treba imati vrhovni sud, da radim na ovome pitanju – zaključio je Zvizdić.
Drugi poslanici nisu imali potrebu diskutirati o ovoj temi, te će se o negativnom izvještaju Ustavnopravne komisije izjasniti nakon što iscrpe i preostale tačke dnevnog reda.
S obzirom na to da se radi o drugom negativnom mišljenju Komisije, ukoliko poslanici prihvate izvještaj Komisije, to će značiti da zakon nije usvojen, a ukoliko ne prihvate izvještaj Komisije to će, u skladu s Poslovnikom, značiti da se obustavlja zakonodavna procedura za navedeni zakon.
(RTV Slon/Fena)
