”Diskontinuiteti bh. državnosti između mita, historijske realnosti i savremenih izazova”, tema je predavanja koje je za učenike srednjih škola i studente fakulteta održao historičar i profesor Husnija Kamberović. Bila je ovo prilika da ukaže na mitove, koji se, kako navodi profesor Kamberović ubacuju u javni prostor. Navodi da iako je bilo prekida u državnoj organizaciji, historija je pokazala, da građani na ovim područjima mogu živjeti zajedno.
Tarik Softić je među onim studentima koji znaju mnogo o svojoj domovini. Za njega je ovo jedini dom u kome želi graditi svoju budućnost. Slušao je često o onome što je BiH prošla kroz historiju, zna da je bilo patnje, pokušaja podjele, ali je narod pokazao snagu i ona je opstala i 90-tih godina. Zna da i danas ima onih koji nisu patriotski nastrojeni, ali vjeruje da svi narodi mogu živjeti skladno u BiH.
”BiH, to je država koja pokazuje, da pored konstitutivnih naroda, jer imamo druge manjine od Talijana, Čeha, Roma, Arapa, Turaka, mogu živjeti u toj državi”, kaže ovaj student Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Da je moguć zajednički život, pokazala je i historija, kaže profesor Husnija Kamberović koji je održao predavanje učenicima srednjih škola i studentima na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Ističe da se često govori o kontinuitetu BiH, a kroz historiju je zemlja imala i tamnih i svijetlih stranica. Bosanska srednjovjekovna država sredinom 15. stoljeća je srušena, ali je sredinom 20. stoljeća obnovljena državnost.
”To ne znači da nema nikakvog kontinuiteta i ne znači da se mi nešto posebno razlikujemo od drugih država na svijetu. Nemate ni jedne države na svijetu koja ima neprekinuti kontinuitet od svog predmodernog do svog modernog doba. Ni u Francuskoj, ni u Njemačkoj, ali niko se tamo ne odriče svoje stare srednjovjekovne historije”, ističe prof.dr. Husnija Kamberović, redovni profesor Univerziteta u Sarajevu.
Prije 80 godina, obnovljena je državnost BiH, i ZAVNOBiH je utemeljio principe države. On je omogućio da se naša zemlja integrira kao država, odnosno da funkcioniše, navodi profesor Kamberović.
”Ako se vratimo na te principe mi vidimo da su oni mogući kao temeljni principi na kojima bi BiH mogla i danas funkcionisati. A šta su ti principi? To je prije svega očuvanje teritorijalne cjelovitosti i ravnopravnost koja je zagarantovana u ZAVNOBiH-u”, naglašava profesor.
Provedba ovih principa umnogome zavisi od političkih lidera, može se graditi društvo ukoliko su oni spremni na dijalog, poručio je profesor Kamberović. Organizatori predavanja i obilježavanja Dana državnosti BiH sa Odsjeka za historiju kažu da je bitno da se mladi, koji će biti okosnica razvoja zemlje u budućnosti, edukuju o historiji svoje domovine.
”Smatram da edukacija mladih ljudi o vlastitoj historiji kroz ovakva predavanja, kroz radionice, seminare i sve druge aktivnosti uz stručni nadzor i analizu različih narativa je jedini pravi put do suočavanja sa istinom i podizanja svijesti o značaju istih”, kaže prof. dr. Mersiha Imamović, voditeljica Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Želja je da mladi razumiju društveni razvoj, kako bi oblikovali kritičko mišljenje i razvijali svijest o boljoj budućnosti za svoju domovinu, poručeno je.
