Lokalni izbori ove godine biće održani 6. oktobra. U borbi za mjesto u gradska, odnosno općinska vijeća ili za poziciju gradonačelnika, odnosno načelnika naći će se više od 20 hiljada kandidata. U Tuzli je do sada potvrđeno 18 političkih subjekata koji će imati kandidata za Gradsko vijeće. Svi oni pod budnim su okom CIK-a, ali i pojedinaca i udruženja koja prate poštuje li se Izborni zakon.
Više od 26 hiljada kandidata trebalo bi se naći na kandidatskim listama za ovogodišnje Lokalne izbore. Svi oni borit će se za mjesto u gradskom ili općinskom vijeću ili za poziciju prvog čovjeka grada ili općine.
Centralna izborna komisija žrijebanjem je utvrdila redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću, a postupak je obavljen elektronskim putem.
„ Žrijebali smo 296 političkih subjekata, i od toga 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet listi nezavisnih kandidata“, istakla je Maksida Pirić, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
To su dosadašnji ovjereni politički subjekti za učešće na Lokalnim izborima. Centralna izborna komisija postupak ovjere nastavit će do 22. augusta.
„ U ovom procesu učestvovalo je 1.899 kandidatskih listi, 1.893 potpuno ovjeravamo i šest djelimično. Politički subjekti su imali mogućnost da predlože na još 928 kandidatskih listi kandidate ali nisu iskoristili tu priliku. Procesom elektronske prijave i obrade subjekata znatno smo ubrzali proces i dobili preglednije i transparentnije podatke i potrebno je napomenuti da smo imali samo šest odbijenih kandidata od 26.090 kandidata koliko je bilo u opticaju“, istakao je Ermin Kos, šef Sektora za izbore i informacione tehnologije u Sekretarijatu CIK BiH.
Kada je u pitanju Tuzla, 19 političkih subjekata borit će se za mjesto u gradskom vijeću, dok je u trci za gradonačelnika 11 političkih subjekata.
Ovako veliki broj političkih stranaka rezultat je, prema riječima političkog analitičara, toga što je politika postala najunosnije i najsigurnije zanimanje.
„ Ako uzmete od državnog nivoa gdje su enormno visoke plate, tako i prema nižim nivoima, uzmite samo u obzir koliki su paušali, onda ljudi tu vide šansu da se materijalno obezbijede za jedan period svog života a neki zloupotrebljavajući taj položaj i cijeli život. Kada politika prestane biti najunosnije zanimanje onda ćemo imati manje političkih stranaka jer ono što je karakteristika u BiH ovdje se svako može baviti politikom“, istakao je za RTV Slon Vehid Šehić, politički analitičar.
I svi oni žele predstaviti sebe, plan rada i djelovanja kako bi uvjerili građane da su oni pravi izbor i tako dobili što veći broj glasova. Zbog toga su pojedini spremni kršiti i zakonske odredbe.
Centralna izborna komisija do sada je zaprimila 200 prijava koje se odnose na vođenje preuranjene kampanje, dok su u 20 slučajeva izrečene sanckije.
„ Najveća mana ovog sistema da oni koji donose zakone pretpostavka da će ih poštivati a upravo ih oni prvi krše. To je dokaz da mnogi imaju dovoljno novca da plaćaju te kazne pa imali smo izjave da će oni moći platiti kolika god bude kazna, premda su kazne za političke subjekte od 3 do 30 hiljada KM a još nisu izrečene te velike novčane kazne“, naveo je Šehić.
Šehić rješenje vidi u tome da svima onima koji višestruko krše Izborni zakon BiH bude poništena ovjera za učešće na izborima.
Izborna kampanja zvanično počinje 6. septembra i svi kandidati, smatraju iz CIK-a ali i stranke imat će dovoljno vremena do oktobra da građanima predstave u kojoj oblasti planiraju najviše djelovati.
