Koliko puta ste samo u posljednje vrijeme čuli da je teško pronaći dobrog majstora? Zanimanja zidar-fasader-izolater, tesar-krovopokrivač, armirač-betonirac, moler, tapetar, vodoinstalater, poslastičar, kuhar i slična nisu zanimala mlade ljude, te je interes za upis ovih smjerova bio izrazito mali.
Među deficitarnim je i zanimanje keramičara, a upravo za taj smjer u prvi razred ove godine upisala su se 24 učenika. Među budućim keramičarima je i Zejin. Kaže u tom zanimanju vidi sebe.
“ Odlučio sam se za to zanimanje jer je vrlo traženo i u našoj državi fali puno keramičara i vidim sebe u budućnost kao vrlo dobrog i pouzdanog keramičara”, rekao je Zejin Jusufović, učenik JU MS Građevinsko-geodetske škole Tuzla.
A da bi došao do toga potrebno je da marljivo radi i upija znanje potrebno za tržište rada. Toga su svjesni u tuzlanskoj školi koja već godinama iznjedrava stručne kadrove upravo deficitarnih zanimanja, stoga su im omogućili adekvatnu praksu.
„ Mi i pokušavamo da omogućimo sve te uslove, postavimo sve ono što je potrebno za učenike kako bi oni sutra kada završe a to se i dešava bili spremni za tržište rada, spremno raditi u privredi, na gradilištu odmah nakon izlaska iz školskih radionica”, istakao je za RTV Slon Kadrija Ibišević, direktor JU MS Građevinsko-geodetske škole Tuzla.
Deficitarna zanimanja tražena, ali ne i dovoljno plaćena – Ko će nam „graditi“ državu?
Svjestan toga, za deficitarno zanimanje odlučio se i Ermin. Smatra da je zanimanje keramičara isplativo te da bi iz godine u godinu trebalo biti više zainteresovanih za taj posao.
“ U tom zanimanju vidim sebe u budućnosti I želim da podstaknem svu omladinu mojih godina da isto upišu taj zanat”, navodi Ermin Joldić, učenik JU MS Građevinsko-geodetske škole Tuzla.
Zainteresovanost učenika vidi se po punim učionicama u kojima se obavlja praktična nastava. Dodatni podsticaj za izbor deficitarnih zanimanja su i stipendije koje je obezbijedila kantonalna vlada i plaćena praksa koju učenici dobiju ukoliko se opredijele upisati jedno od deficitarnih zanimanja.
„ Prva godina će imati stipendije a druga i treća će imati plaćenu praksu. Oni koji budu u objektima radili, poslodavci su zainteresovani da u određenom procentu plate njihovo prisustvo na praksi, kao što je to prisutno i u Zapadnim zemljama gdje naši sugrađani rade”, kaže Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke TK.
Ove godine Kantonalno resorno ministarstvo osiguralo je stipendije za 51 učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Novac će, kažu učenici uložiti u opremu.
„ Stipendiju ću iskoristiti na potrepštine kao što su alat za praksu i pribor općenito sveske”, kaže Zejin.
„ Iskoristit ću je u školski pribor u stvari za školu”, dodaje Ermin.
Već danas su potpisani i ugovori o dodjeli stipendija. Za ove namjene iz Budžeta TK izdvojeno je oko 60 hiljada KM, a stipendija će biti isplaćena u devet rata po 130 KM.