Prošlo je skoro pet mjeseci od femicida i brutalnih ubistava u Gradačcu. Ta dešavanja podstakla su mnoge žrtve da nadležnima prijave nasilje i zatraže pomoć. Iz Sigurne kuće u Tuzli navode nam da je u prošloj godini bilo smješteno 126 osoba, što je najveći broj od osnivanja ove ustanove.
”U Sigurnu kuću od ukupnog broja, polovina je smještena od tog augusta do kraja godine, a samo sa područja grada Gradačac je smješteno 15 osoba, a da period prije augusta nije bila smještena niti jedna žrtva nasilja u porodici”, navodi Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Tuzli.
Među žrtvama koje su bile smještene u Sigurnoj kući je 66-oro djece i najveći broj je u ovu ustanovu došao s majkama. Huremović ističe da je zabrinjavajuće što ima maloljetnih žrtava bez pratnje odraslih.
”Osam osoba je bilo smješteno kao direktne žrtve nasilja, različitih oblika nasilja i to su osobe koje su smještene bez pratnje odrasle osobe uz saglasnost centara za socijalni rad, i dvije osobe su već duže od šest mjeseci. A zašto su duže od šest mjeseci? Zašto što je protiv počinioca pokrenut određeni postupak na sudu odnosno tužilaštvu i treba sačekati da se taj postupak završi”, ističe Huremović.
Do pronalaska adekvatnog smještaja i zaštite, ove žrtve će ostati u Sigurnoj kući. U prosjeku u ovoj ustanovi žrtve ostaju mjesec dana, a nemali broj vraća se nakon toga u nasilnu zajednicu. Tokom prethodne godine zabilježeno je 11 recidiva, odnosno slučajeva kada žrtve traže pomoć po drugi ili treći put. Nadležne institucije od dešavanja u Gradačcu više su pozivale žrtve da prijave nasilje, a planiraju i nova zakonska rješenja.
”Da probamo u sljedeće dvije-tri-četiri godine napraviti Akcioni plan za suzbijanje nasilja, da imamo rješenja u tom kontekstu. Naravno šira zajednica, političari, humanitarne organizacije, svi se moramo oko toga uključiti, da bi zajedno djelovali”, istakao je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH u novembru 2023. godine.
Kantonalni nivo vlasti djeluje i finansijski podržava rad Sigurne kuće. To je kako navodi resorni ministar sa udjelom od 30 posto potreba ove ustanove. Poziva i niže nivoe vlasti da pruže adekvatnu podršku Sigurnoj kući.
”Unazad nekoliko godina ispunjavamo svoje obaveze prema Sigurnoj kući odnosno onaj udio od 30 posto a što iznosi 114 hiljada KM na godišnjem nivou za rad Sigurne kuće pri Udruženju Vive žene”. Naš zajednički rad i cilj je da vidimo naše lokalne zajednice, općine i gradove da se više uključe u podršku radu Sigurne kuće”, naglašava Fadil Alić, ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK.
Iz Sigurne kuće u Tuzli navode da trenutno imaju dovoljno kapaciteta, ali da unazad pet mjeseci zbog povećanog broja prijava nasilja i smještaja žrtava, razmišljaju o proširenju prostora ove ustanove. U tome će im, trebati pomoć svih nivoa vlasti.
