Iako centre za socijalni rad osnivaju općinska i gradska vijeća, te su kao takvi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a ne kantonalnog nivoa vlasti, Vlada je u utorak razmatrala i upoznala se sa Informacijom Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK o stanju u ovim javnim ustanovama sa fokusom na njihovu kadrovsku strukturu.
Naime, centri su višefunkcionalne ustanove socijalne zaštite koje imaju ulogu u otkrivanju, prevenciji i sanaciji nastanka stanja socijalnih potreba lica i porodica na području lokalne zajednice i pri tome primjenjuju više od 30 zakonskih propisa, čime se direktno naslanjaju na rad kantonalnih institucija.
S tim u vezi poboljšanje kadrovske strukture u centrima za socijalni rad planirano je i Strategijom razvoja TK 2021-2027., a u okviru prioriteta ,,Unapređenje sistema socijalne zaštite i položaja ranjivih grupa stanovništva“.
Realizacijom ove mjere planirano je povećanje broja zaposlenih socijalnih radnika na broj stanovnika.
Trenutno, početno stanje je jedan socijalni radnik na 12.537 stanovnika, a cilj je da se postepenim povećanjem broja zaposlenih socijalnih radnika postigne standard definisan u normativima iz oblasti socijalne zaštite, a to je jedan socijalni radnik na 4.000 stanovnika.
Kada je u pitanju trenutno stanje, primjetno je poboljšanje stanja kadrovske strukture u periodu od 2016-2022. godine. Ipak, kadrovska struktura u centrima za socijalni rad na području Tuzlanskog kantona je i dalje ispod propisanih standarda i normativa .
To se negativno odražava na prevenciju nastanka stanja socijalnih potreba lica i porodica i dovodi do porasta patologije (nasilja u porodici), delinkvencije mladih, bolesti ovisnosti, alkoholizma, razvoda brakova i slično.
Također i prostorni kapaciteti u većem broju centara za socijalni rad su veoma skromni, slabo uređeni, te nije ni uređen pristup za osobe sa invaliditetom. Različito je uređeno i finansiranje ovih ustanova. Sagledavajući ukupno stanje u centrima za socijalni rad na području Tuzlanskog kantona, može se zaključiti da se nedovoljno radi na prevenciji nastanka stanja socijalnih potreba lica i porodica.
Spor proces reforme sistema socijalne zaštite, a samim time i donošenje Zakona o socijalnoj djelatnosti je jedan od uslova poboljšanja rada centara za socijalni rad, navodi se u Informaciji. Zbog toga su sastavni dio ovog dokumenta i mjere, predložene za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.
