Dosadašnji napredak Bosne i Hercegovine u prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije bio je fokus okruglog stola u organizaciji Vijeća Evrope.
Više od četrdeset pet učesnika, predstavnika javnih institucija, organizacija civilnog društva, domaćih i stranih stručnjaka, govorilo je o mjerama za adresiranje ranjivosti, provođenje istraga i otklanjanje posljedica trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.
Inspektori rada, policajci, preduzeća, organizacije civilnog društva, ali i osobe koje su preživjele trgovinu ljudima igraju važnu ulogu u borbi protiv trgovine ljudima koja može biti efikasna samo ako se smanji potražnja za jeftinom radnom snagom, nadgledaju rizični sektori, ako se žrtve otkrivaju i pruža im se podrška.
Slučaj SerbAz koji se dogodio 2010. godine poslužio je kao primjer da se uputi poziv nadležnim institucijama za poboljšanje pristupa pravdi i pravnim lijekovima za žrtve trgovine ljudima. Predstavljene su prakse Suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima trgovine ljudima i prisilnog rada.
– Nije samo 700 osoba oštećeno u ovom slučaju. Radi se o 700 oštećenih porodica našeg društva koje su pretrpjele posljedice. Potrebno je uspostaviti adekvatne mehanizme prevencije i zaštite kao osnovu djelovanja države – rekao je Marko Tamindžija, predsjednik Udruženja Novi početak.
Stanislava Tanić, šefica Ureda za borbu protiv trgovine ljudima iz Ministarstva sigurnosti BiH, poručila je sa današnjeg okruglog stola da je najbolji mehanizam za efikasno suprotstavljanje ovom problemu uspostavljanje pune koordinacije i partnerskog odnosa između državnih institucija, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija, a sve sa ciljem kako bi referalni mehanizam što bolje i efikasnije odreagovao na sve izazove sa kojima se susreće, počevši od identifikacije žrtava ovog oblika eksploatacije pa sve do u konačnici njihove potpune reintegracije u društvo.
Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu navela je da je put ka osnaživanju žrtava trgovine ljudima kroz njihov pristup pravdi i pravnim lijekovima i naknada za štetu koju su pretrpjeli.
– Zbog toga će Vijeće Evrope nastaviti usmjeravati svoje napore na jačanju pristupa žrtava pravdi i djelotvornim pravnim lijekovima, uključujući kompenzaciju. U ovom procesu, razmatranje perspektive žrtava i preživjelih je neophodno – dodala je Urumova.
Olav Reinertsen, ambasador Kraljevine Norveške u BiH kazao je kako je trgovina ljudima i dalje jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se naša društva suočavaju.
– To je užasan zločin koji ostavlja posljedice na najugroženije članove društva. Nažalost, trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije je u porastu u mnogim evropskim zemljama. Želim izraziti svoje jasno očekivanje da će nova Strategija za suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za period 2024-2027 biti uskoro usvojena i uspješno implementirana – poručio je Reinertsen.
Okrugli sto je organizovao projekat Vijeća Evrope “Jačanje akcije protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini” koji pruža podršku implementaciji Evropske konvencije o akciji protiv trgovine ljudima, saopćeno je iz Vijeća Evrope.
