Referendum o nezavisnosti Bosne i Herecegovine održan je 29. i 01. marta 1992. godine na kojem je 99,7 posto glasača odlučilo je da je za suverenu, nezavisnu i samostalnu državu Bosnu i Hercegovinu. Mjesec dana nakon refernduma uslijedila je agresija tadašnje krnje Jugoslavije (zajednica Srbije i Crne Gore) na Bosnu i Hercegovinu, rat koji će trajati skoro četiri godine i koji će, između ostalog ostati zapamćen, kao rat u kojem je glavni grad samostalne države držan pod najdužom opsadom ikad (44 mjeseca), rat u kojem je izvršen, dokazan i presuđen genocid (genocid u Srebrenici), rat u kojem se prvi put svijet susreo sa tercijarnim masovnim grobincama, rat sa čijim posljedicma 32 godine kasnije i dalje živimo (u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za na hiljade nestalih osoba ili njihovih posmrtnih ostataka). Referendumu je prethodila briselska Deklaracija o Jugoslaviji (17. decembar 1991. godine) utemeljena na preporukama međunarodne Arbitražne komisije, kojom je konstatirana disolucija SFRJ i kojom su tadašnje republike pozvane da se do 23. decembra 1991. godine izjasne o nezavisnosti.
Put za nezavisnot – mogu li se povući paralele između BiH i Ukrajine?
U isto vrijeme, tek 1.500 kilometara dalje od Sarajeva, sličan scenarij u tadašnjem SSSR-u. Svoju potpunu nezavisnost Ukrajina stiče raspadom Sovjetskog saveza 1991., nakon čega prelazi na tržišnu ekonomiju što se odrazilo bolnom osmogodišnjom recesijom. Nakon 2000. godine ukrajinska ekonomija se počela stabilizirati, a zatim do 2008. godine i rasti. Zbog problema u saradnji, a od 2014. godine praktično na nivou ratnog stanja s ranije najznačajnijim ekonomskim partnerom Rusijom, bilježe se rastuće ekonomske teškoće.
Nakon disolucije Sovjetskog saveza 1991. godine, Ukrajina je postala članicom Zajednica nezavisnih država, koja je zbog čvrste saradnje u pitanjima sigurnosti, ekonomije i drugih pitanja uključivala bivše članice te federacije, okupljene oko najveće i najsnažnije članice Rusije. Nakon pokušaja odvajanja, separatizma, progalašnjem nazavisnosti od Ukrajine lokalnih Ukrajinaca i Rusa sa Krima i iz Dombasa i Luhanjska, te rata koji je počeo 2014. godine ruskom aneksijom Krima (prema osjećanjima Ukrajinaca rat je počeo upravo tada a ne prije dvije godine) i koji do danas traje, bilježi se pad saradnje Ukrajine sa ZND-om, te je Ukrajina 2018. godine najavila i formalno istupanje iz te zajednice; istovremeno Ukrajina jača saradnju sa EU.
Ukrajinski vrh radi na ulasku zemlje u Europsku uniju i NATO, a sam NATO snažno podržava Ukrajinu izloženu pritisku susjedne Rusije, te službeno naznačuje da je “suverena, nezavisna i stabilna Ukrajina, čvrsto predana demokratiji i vladavini prava, ključna za Euro-Atlantsku sigurnost”, te je “odgovarajući na Rusko-Ukrajinski sukob, NATO ojačao svoju podršku za razvoj spremnosti i sposobnosti Ukrajine”.
I dok Bosna i Hercegovina obilježava 32. godine nakon ponovnog sticanja nezavisnosti u miru na samo jednom dijelu njene teritorije i svakodnevno napadana štetnim narativma u kojim se govori o disoluciji, Ukrajina obilježava dvije godine kako je Rusija započela potpunu invaziju i sveobuhvatni rat. Ono što je počelo tada, nazvano specijalnom vojnom operacijom za denacifikaciju danas je dvogodišnji rat zbog kojeg bi, kada bi ovog momenta bio zaustavljen, obnova i oporavak ratom razorene Ukrajine koštao oko 486 milijardi dolara u narednoj deceniji. A to su samo tek materijalna i infrstrukturna dobra.
Dezinformacije i maligni strani uticaj
Dvogodišnjica rata u Ukrajini obilježena je Regionalnom konferencijom o „Dezinformacijima i malignim stranim uticajima“ u organizaciji Balkanske istraživačke mreže u BiH i u saradnji sa Britanskom ambasadom u BiH – u Sarajevu je obilježena dvogodišnjica rata u Ukrajini. O svojim ratnim iskustvima, o štetnim i opasnim narativima svjedočile su ukrajinske novinarke. Konferencija je ujedno bila i prilika da za gledatelje i gledateljice TV Slon uradimo i ekskluzivni intervju sa Viktorijom Romanjuk, profesoricom komunikologije i medija iz Ukrajine, članicoma StopFake organizacije. Intervju u programu TV Slon emitujemo večeras od 21:15, nakon čega će biti dostupan i na našim online platformama.
U intervjuu, između ostalog, saznajte je li rat u Ukrajini počeo prije dvije godine ili mnogo prije, koliko su opasni ruski narativi za područje Zapadnog Balkana, mogu li se povući paralele između ratova u BiH, Ukrajini i Gazi i zašto ratni izvještaji iz Ukrajine imaju žensko lice.
