Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH koji će biti upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.
Cilj zakona je, kako je saopćeno iz Vlade FBiH, zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zagarantirana ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i prihvaćenim međunarodnim ugovorima.
Ovim zakonom je utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, kantone, gradove i općine u Federaciji BiH.
Također, njime se u zakonodavstvo Federacije djelimično preuzima Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Šta sve zakon uređuje?
Utvrđenim prijedlogom uređuje se zaštita od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, zatim osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima porodice, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, te postupak zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Zakon, također, uređuje pomoć žrtvama, te mjere za sprečavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, ulogu udruženja i fondacija u sistemu zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te saradnju svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Propisuje i prikupljanje podataka o njegovoj primjeni i osnivanje Komisije za praćenje primjene zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH.
Primjena zakona
Zaštita od nasilja uređena ovim zakonom i drugim zakonima i propisima, primjenjuje se u skladu sa međunarodnim ugovorima i standardima koje je prihvatila BiH, koji uređuju zaštitu od nasilja, a primjenjivat će se u svim slučajevima radi osiguranja najdjelotvornije zaštite prava žrtve nasilja bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
Ovim zakonom naglašena je obaveza prijave nasilja koja se odnosi na socijalne, zdravstvene i obrazovane institucije.
Uvode se i hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi.
Kada je riječ o privremenom lišavanju slobode i zadržavanju, zakonom su predviđene veće ovlasti policiji.
Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitinih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove.
Uvođenje kazne zatvora
Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava.
Između ostalog, prijedlogom zakona je propisan postupak ostvarivanja zaštite prava žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a definiraju se i hitne mjere zaštite čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja, kao i zaštitne mjere, te zbrinjavanje žrtve.
Zakonom su, također, definirani i ostali oblici zaštite i pomoći koju ima žrtva nasilja, te uloga nevladinih organizacija u pružanju podrške žrtvama nasilja.
Predlagač je propisao i obavezu vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja Komisiji za praćenje primjene ovog zakona, vršenje nadzora nad njegovom primjenom, te prekršajne sankcije.
Predlagač u razlozima za donošenje ovog zakona podsjeća da su Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, te zastupnici u ovom domu Alma Kratina i Vibor Handžić sačinili Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je 2022. godine usvojen u oba doma Parlamenta FBiH.
Pojašnjavaju da su, s obzirom na zastoj u donošenju ovog zakona, te tragičnih događaje nasilja u porodici i nasilja prema ženama koji su se dogodili u FBiH tokom 2023. i 2024. godine, Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, u svojstvu obrađivača, preuzeli tekst pomenutog nacrta zakona i nastavili proceduru na njegovoj daljnjoj izradi. Dodaju da je nakon obavljenih konsultacija sa stručnom javnosti, promijenjen i naziv zakona, a kako bi se poslala jasna poruka o potrebi dodatne institucionalne zaštite ne samo porodice, već i žene kao ranjive kategorije.
Obrazloženo je da su prilikom izrade ovog zakona u obzir uzete i Preporuke o implementaciji Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici od 12.12.2022. godine, te da se nakon ratifikacije ove konvencije s ciljem unapređenja sistema zaštite od nasilja u porodici i žene pristupilo izradi potpuno novog zakona jer ista nije bila inkorporirana u zakonodavstvo Federacije BiH.
Dodaju i da je tokom izrade zakona na snagu stupila i Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, radi čega se pristupilo i dodatnom usaglašavanju zakona sa ovom direktivom.
Također, obrazloženo je da su u procesu izrade teksta zakona učestvovale sudije općinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te kantonalni tužioci, dok su u procesu provođenja javnih konsultacija i rasprave i izrade učestvovale i doprinos dale i međunarodne organizacije u našoj zemlji (Vijeće Evrope, OSCE, UN Woman, UNFPA), zatim nevladinin sektor, kao i nadležne institucije i njihovi predstavnici sa različitih nivoa izvršne i zakonodavne vlasti, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
