Najočitiji problemi koji sputavaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine da egzistira i da čuva Ustav BiH su, s jedne strane kontinuirani napadi na međunarodne sudije, a sa druge strane nepostojanje volje da se izaberu nedostajuće domaće sudije – istaknuto je danas na konferenciji za novinare Ustavnog suda BiH.
Predsjednica, potpredsjednici i sudije govorili su o radu ovog suda s posebnim osvrtom na aktuelnu situaciju u vezi sa njegovim funkcionisanjem.
Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić je rekla da je Sud tokom 2023. radio u specifičnim okolnostima, te podsjetila da je u augustu, odnosno u novembru 2022. dvojici njihovih kolega sudija istekao mandat zbog odlaska u penziju. Te upražnjene sudske pozicije do danas nisu popunjene iako je, kako je dodala, nadležnim zakonodavnim tijelima na vrijeme poslana obavijest o potrebi popune tih mjesta.
– U međuvremenu je izvršen pritisak na još jednog kolegu sudiju da napusti Ustavni sud i on je u januaru otišao u prijevremenu penziju. Na taj način je onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću gdje je šest domaćih sudija, a najmanje pet je potrebno za kvorum – navela je Galić.
Dodala je da je u dosadašnjoj praksi Suda upravo Veliko vijeće odlučivalo o najvećem broju predmeta, više od 99 posto svih predmeta iz apelacijske nadležnosti Suda. Galić je je napomenula da od novembra 2022. godine, dakle već 17 mjeseci Sud može odlučivati isključivo u plenarnoj sjednici koju trenutno čini troje domaćih i tri međunarodna suca. Takva situacija i posljedice koje će iz nje proizaći, kako je istakla, vrlo su ozbiljne, a najneposrednije će ih osjetiti građani.
Galić je predstavila statističke podatke iz prošle godine navodeći da je, kada je riječ o predmetima iz apelacione nadležnosti primljeno 5.465 predmeta, da je riješeno 1.486, a nerješenih 8.177 predmeta. Što se tiče predmeta ocjene ustavnosti u prošloj godini primljena su 32 predmeta, riješeno je 24, a neriješeno 11.
– Ukoliko usporedimo podatke s proteklim godinama možemo reći da je broj primljenih predmeta u 2023. ostao na nivou prosjeka predhodnih pet godina. Broj završenih predmeta je značajno manji od prosjeka za predhodnih pet godina koji je bio oko 5.300 predmeta. Posljedica toga je da se povećava broj nezavršenih predmeta, te da je trajanje procesa sa prosječnih 20 produženo na 38 mjeseci – navela je Galić.
Predsjednica Suda je rekla da je Sud uprkos teškoćama nastavio raditi i prilagodio organizaciju rada novim potrebama. Podsjetila je na izvještaj Venecijanske komisije od 15. marta i mišljenje kojim se izražava duboka zabrinutost činjenicom da Ustavni sud trenutno ne funkcioniše u punom kapacitetu.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman se osvrnuo na ustavnu poziciju Suda koji je definiran kao posebna, nezavisna i samostalna vlast i kao takav čuvar Ustava BiH i korektor ostalih grana vlasti.
Posebno je naglasio da je obaveza svih institucija da poštuju odluke Ustavnog suda, te da napad na sudstvo predstavlja napad na državu. Ćeman se osvrnuo i na pitanje izvršenje odluka Ustavnog suda kazavši da Sud to periodično prati.
– I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni – istakao je Ćeman.
Potpredsjednica Ustavnog suda BiH Helen Keller je rekla da je napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele da destabilizuju državu.
– U decembru prošle godine Republika Srpska je od nas tražila, nas troje međunarodnih sudija, da se povučemo sa naših funkcija. Da smo to učinili Ustavni sud BiH bi odmah postao nesposoban da funkcioniše. Naš mandat je mandat koji je predviđen u Ustavu BiH. Nastavit ćemo da vršimo svoj mandat dok god postoji Sud jer postupajući tako znači da će Ustav ostati čvrsto zaštićen. Mi smo lojalni Ustavu ove zemlje – naglasila je Keller posebno ističući problem nepostavljenja domaćih sudija.
Sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić je rekla da oni koji ne žele strance, zapravo ne žele domaće sudije.
– Bez Ustavnog suda nema države, Ustavni sud čuva Ustav – istakla je Palavrić