Dvodnevni događaj “Unaprjeđenje protokola prekogranične saradnje – praksa, iskustva i preporuke” na kojem će sudionici identificirati ključne nedostatke, izazove i uspjehe u stvarnim slučajevima prekograničnih intervencija te formirati konkretne preporuke za poboljšanje saradnje i efikasnosti u upravljanju u slučaju katastrofa ili drugih hitnih prekograničnih situacija, počeo je u ponedjeljak u mostarskom hotelu Buna.
Ovaj događaj organiziran je u okviru Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Ukupna vrijednost projekta “Zajednički odgovor” je preko 590.000 eura, od čega je EU osigurala oko 480.000 eura bespovratnih sredstava.
Kroz projekt se radi na jačanju sistema smanjenja rizika prirodnih i svih drugih katastrofa, a poseban aspekt posvećen je izgradnji kapaciteta službi, odnosno operativnih centara službi zaštite i spašavanja u prekograničnom području.
Dobra saradnja Crne Gore i Bosne i Hercegovine
Načelnica Područne jedinice Nikšić, Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Nada Srdanović kazala je da bi ovaj događaj trebao pridonijeti osiguranju bolje pripremljenosti i koordinacije između država.
– Klimatske promjene i globalno zagrijavanje uzrokovale su pojave katastrofa u cijeloj regiji i zato je vrlo značajna suradnja regije u svim poljima. Također, zajedničkom ekonomskom aspektu treba posvetiti veliku pažnju u smanjenju rizika od katastrofa jer svaka marka uložena u smanjenje rizika od katastrofa doprinosi lakšem i bržem odgovoru na ovakve događaje, a i smanjuje troškove obnove – kazala je Srdanović.
Istaknula je da je saradnja s Federacijom Bosne i Hercegovine na zavidnom nivou.
– S BiH imamo bilateralni sporazum koji je potpisan 2007., a realiziran 2013. godine. Ova bilateralna saradnja vrlo je značajna jer tu razmjenjujemo iskustva i modele dobre prakse tako da zajedno možemo odgovoriti svim izazovima, odnosno katastrofama koje nas mogu zateći – kazala je Srdanović.
Borba protiv požara
Direktorica Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Alisa Gekić istaknula je kako je suradnja dviju zemalja već dala pozitivne rezultate na terenu.
– Imali smo razne slučajeve požara, posebno u ljetnom periodu. Za primjer možemo uzeti kada se Grad Konjic obratio za pomoć i upravo je Crna Gora ta koja je sudjelovala, došlo je do spašavanja i zaštite grada, što je pozitivan primjer dobre prekogranične suradnje, tako da smo kroz projekt posvetili tome da se saradnja ojača i krenuli smo s lokalnog nivoa jer smatramo da upravo na tom nivou ta saradnja mora biti čvrsta. Kreirano je deset lokalnih planova procjene ugroženosti od požara i mjera kako to savladati, koje su ili usvojene ili u proceduri usvajanja. Bez strateških dokumenata nema napretka na polju realizacije – kazala je Gekić.
Operativnim službama s područja Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) danas će na korištenje službeno biti dodijeljena oprema ukupne vrijednosti oko 180.000 maraka.
– Isti omjer, odnosno oprema u vrijednosti oko 100.000 eura nabavljena je i za područje Crne Gore, a radi se o vatrogasnoj, planinarskoj opremi, opremi za spašavanje nad vodom i pod vodom, IT opremi i slično. Težimo da se ubrzaju sve te procedure kad je u pitanju neka krizna situacija i da konačno broj 112 kod nas zaživi kako to djeluje u zemljama Europe – istaknula je Gekić.
Nabavka air traktora
Direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela podsjetio je da je realizacija projekta počela 1. jula 2022. godine.
– Rok trajanja projekta je dvije godine, znači privodimo ga kraju, a provode ga Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a u suradnji s partnerima, udruženjem LiNK i Fondacijom za razvoj sjevera Crne Gore (FORS MNE). Sve što je trebalo biti odrađeno mi i svi ostali partneri smo i odradili maksimalno korektno i na zadovoljavajući način, opremili smo naše službe, vršili obuke, vježbe, odradili planske dokumente i tako dalje – kazao je Ćubela.
Na novinarsko pitanje o mogućnosti nabavke letjelica za gašenje požara iz zraka, Ćubela je odgovorio kako u ovom projektu nije bilo prostora za “air traktore”.
– To su puno veći zalogaji. Maloprije sam bio na sjednici Stožera na kojoj smo pripremili informaciju za Vladu HNŽ-a. Tu informaciju za nabavku air traktora uputili smo i 2017. godine, a kako se do sada to još nije realiziralo, oni su tražili da se informacija osvježi. Cijena za jedan air traktor tada, 2017. godine, bila je negdje oko šest i pol miliona, a do danas je narasla na devet miliona za jednu letjelicu. Što duže budemo čekali cijene će ići sve više gore, a što se tiče sredstava samo se možemo nadati da će to moći ići ili kreditnim zaduženjem što se tiče HNŽ-a ili da se možda Federacija ili čak i država uključe u to i pomognu nam u tome – kazao je Ćubela.
