Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na 27. januar, dan kada se obilježava godišnjica oslobođenja koncentracionog logora Aušvic – Birkenau od strane sovjetskih vojnika 1945. godine. Milione ljudi su nacisti i njihovi saradnici širom Evrope, u periodu između 1933. i 1945. godine, progonili, tretirali krajnje neljudski, lišili ih dostojanstva i na kraju ubili.
Kako je navedeno u UDIK-ovoj publikaciji “Sarajevo: Sjećanje na žrtve Holokausta“, oko 80 posto bosanskohercegovačkih Jevreja bilo je nastanjeno u Sarajevu. Od oko 10.500 Jevreja, koliko ih je prije Drugog svjetskog rata bilo u Sarajevu, oko 9.000 je odvedeno u ustaške i nacističke logore. U Sarajevo se nakon rata vratilo oko 1.500 preživjelih Jevreja. Najveći broj preživjelih su učesnici NOB-a, dok je manji broj slobodu dočekalo u logorima.
Veliki broj Jevreja je odveden u logore do kraja 1941. godine, a mnogi od njih su stradali u logorima tokom zime 1941-1942. godine. Do kraja 1942. godine odvedene su i posljednje grupe Jevreja iz Bosne i Hercegovine. U toku te godine ubijen je možda najveći broj jevrejskih žena i djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Đakovu i drugim gubilištima. Ova teška tragedija, kojom je uništeno gotovo cijelo bosanskohercegovačko Jevrejstvo, nikada ne može biti izbrisana niti nadoknađena, a zajednica se biološki nije oporavila do današnjih dana.
-Stoga za nas, kao predstavnike civilnog društva, pojam holokausta znači nikada više. Odgovorno sjećanje i podsjećanje na zločine u jeku stalnog porasta populizma u svijetu. Stalnim sjećanjem na najokrutniji i planski zločin na tlu Evrope, treba nas vratiti na ljudske i moralne vrijednosti. Nikada više rata u Evropi. Nikada više rata u svijetu. Nikada više mržnje prema drugima i drugačijima. Naša poruka ove godine ide putem izražavanja solidarnosti sa žrtvama ruske agresije na Ukrajinu. Sa žrtvama rata u Siriji. Migrantima koji lutaju i promrzavaju našim ulicama. Sve su to naše odgovornosti koje pokazuju da iz prethodne historije nismo mnogo naučili. Iskazivanjem solidarnosti kroz programe pomoći ovim žrtvama pokazuje se i nivo naše svijesti prema najslabijima – navodi u saopćenju Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije.
Ističu da je poraz da se o holokaustu govori samo na današnji dan, u vremenu kada svjedočimo iskazivanjima mržnje prema svima koji drugačije misle, izgledaju i žive. Zato je sjećanje na žrtve holokausta iznimno važno, radi razvijanja vrijednosti na kojima počivaju demokratska društva.
RTV Slon/Fena
