Sinoć je u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, u organizaciji Udruženja muzičkih umjetnika održana konferencija „Sevdalinka kulturno-historijsko nematerijalno blago Bosne i Hercegovine“.
Ovom konferencijom Udruženje je podsjetilo na dugogodišnji rad i napore na uvrštavanju pjesme sevdalinke na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog blaga svijeta.
Konferenciju su pjesmom „Ječam žele tuzlanke djevojke“ otvorili članovi kulturno umjetničkih društava „Salis“ iz Tuzle i „7.april“ iz G.Vukovija.
Na samom početku, predsjednica Udruženja Ramiza Milkunić se zahvalila prisutnima što već godinama podržavaju rad ovog Udruženja, dok je Asja Redžić u ime gradonačelnika pojasnila zašto i kako je grad odabrao da podrži pjesmu sevdalinku u Tuzli.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Denis Bećirović je u govoru napomenuo je da sevdalinka je nešto što mi svi nosimo u srcu i što ćemo sutra u amanet ostaviti svojoj djeci. Maja Nikolić, dopredsjednica Hrvatskog kulturnog društva Napredak, ogranak Tuzla napomenula je da je sevdalinka naša istinska povjest i mi je moramo njegovati i promovirati, bez obzira u kom se dijelu svijeta nalazili.
Kako se došlo do toga da baš ovo Udruženje predloži sevdalinku za nominaciju za UNESCO listu, zašto je to bitno i šta je sve učinjeno u proteklom periodu po tom pitanju pojasnila je diplomirani etnolog Vesna Isabegović, dok je profesorica bosanskog jezika i književnosti Jasna Hadžiselimović slikovito je dočarala etiku u pjesmi sevdalinci. Pomoćnica ministra za kulturu, sport i mlade u Vladi Tuzlanskog kantona Amela Mehmedović je objasnila šta se u njenom resoru poduzima da se pomogne promocija i zaštiti sevdalinka.
Na konferenciji su se putem video linka obratili i rekli šta je to za njih sevdalinka i kako se to ona njeguje u njihovim sredinama i Jovan Pejčić direktor Tamburica Festa iz Novog sada te Nedžad Lekić iz kulturno umjetničkog društva Mirko Srzentić iz Podgorice. Za kraj je Tamara Karača Beljak, profesorica na odsjeku za etnomuzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu prezentovala kako se to sevdalinka izučava i čuva i u okviru nastavnog plana i programa ove institucije.
Moderatorica cijele konferencije bila je Amra Avdić, a publici su se predstavili sa malo drugačijim izvedbama sevdalinke i članovi Gradskog tamburaškog orkestra iz Živinica, učenici JU Srednje muzičke škole Tuzla Amina Bojić i Matea Divjak te violinistica Jasmine Kasumović i pijanistica Darja Kadrić.
Na kraju možemo zaključiti da je ova Konferencija okupila značajan broj istraživača, poznavalaca problematike očuvanja kulturnog naslijeđa sa zajedničkim ciljem: održivosti, očuvanja i prenošenja nematerijalne kulturne baštine.
Bosansko-hercegovačka gradska pjesma sevdalinka je pjesma izuzetne poetske, muzičke, ali i historijske vrijednosti i jedan od najznačajnijih elemenata nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Nominacija sevdalinke na Unesco listu znači veliko priznanje, ali i odgovornost svih segmenata društva i intenzivnije aktivnosti na njenom očuvanju i promociji. Pored iznesenih modela promocije i djelovanja sevdalinka mora biti zastupljena u obrazovnom sistemu.
Učesnici Konferencije daju podršku inicijativi Udruženja muzičkih umjetnika Tuzle i zalažu se za održivost, očuvanje i prenošenje kulturne baštine. Očuvanje i održivost materijalne i nematerijalne baštine je od velikog značaja, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu.
Obavezni smo iskoristiti sve mogućnosti da zaštitimo, održimo i prenesemo narednim generacijama svoje naslijeđe. To je i obaveza poštovanja prethodnih generacija koje su očuvale to naslijeđe, ali i od kojih možemo mnogo naučiti kako da se bolje ophodimo prema svemu tome.
Na naslijeđe moramo gledati kao nešto što je dio naših života i razmišljati o tome šta mi trebamo učiniti da bi zaštitili sva ta vrijedna kulturna dobra. Bosna i Hercegovina može biti izvorište mnogo dobrih primjera kako štititi naslijeđe i kako približavati naslijeđe samim zajednicama. U svemu tome ljudi su posebna vrijednost, jer bez njih to nema smisla.
U tome je posebna važnost učešća akademske zajednice, institucija, udruženja, pojedinaca, koji su izuzetno zainteresirani za kulturno naslijeđe. Oni mogu dati odgovore kako uspostaviti metodologiju kao dokaz naslijedja, kako prikupljati građu i kako je dokumentirati? Kakav je značaj upisa sevdalinke na listu UNESCO?
