U nedjelju 1,1 milion stanovnika Beča imat će pravo odlučivati o budućnosti svoga grada. Prema najnovijem istraživanju, koje je za lokalnu podružnicu austrijskog javnog servisa ORF Beč proveo institut Foresight, više od dvije trećine ispitanika izjavilo je da će sigurno izaći na izbore.
Ipak, zanimljivo je da je interesovanje nešto niže nego na posljednjim nacionalnim izborima, što može igrati ključnu ulogu u konačnom rezultatu.
Pravo glasa imaju i mnogi građani porijeklom iz BiH koji imaju pravo glasa.
Politikolog Peter Filzmaier ističe da niska izlaznost često ide u korist stranaka s jakom partijskom infrastrukturom, poput Socijaldemokratske stranke Austrije SPÖ. S druge strane, Zeleni imaju lojalno biračko tijelo koje gotovo redovno izlazi na glasanje. Dakle, dok građani još vagaju svoje opcije, stranke vode borbu iza kulisa kako bi motivisale svoje glasače.
Iako kampanja nije donijela dramatične preokrete, raspravljalo se o važnim temama. Najširu podršku među ispitanicima dobila je inicijativa za obavezne ljetne kurseve njemačkog jezika za djecu s lošijim znanjem jezika – čak 83 posto građana to podržava.
Mjere sigurnosti, poput povećane pokrivenosti videonadzorom, također su našle odobravanje kod većine – 68 posto, iako uz izražen generacijski jaz: dok stariji građani gotovo jednoglasno podržavaju ovu ideju, mlađi su podijeljeni.
S druge strane, prijedlozi poput ograničenja socijalne pomoći samo na austrijske državljane i uvođenja ograničenja brzine od 30 km/h širom Beča je jedina mjera koju većina ispitanika odbacuje.
Najviše povjerenja građana i dalje uživa SPÖ, te većina preferira nastavak trenutne koalicije sa liberalnom strankom NEOS s progresivnim pristupom politici. Ostale kombinacije sa SPÖ-om – bilo s konzervativnom Narodnom strankom ÖVP ili Zelenima – također su prihvatljive dijelu birača, dok desničarska populistička FPÖ ostaje na margini interesa: svega pet posto bi željelo vidjeti ovu stranku u vlasti, bilo s ÖVP ili SPÖ.
Prema podacima austrijske statističke agencije Statistik Austria i Statističkom godišnjaku Grada Beča za 2024. godinu, u Beču je živjelo približno 21.778 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ovaj broj se odnosi na osobe koje su rođene u Bosni i Hercegovini i imaju prijavljeno prebivalište u Beču. Iako brojčano nisu dominantna grupa, građani porijeklom iz BiH čine važan dio bečke zajednice. Promjene u oblasti integracije, obrazovanja, stanovanja i sigurnosti direktno utiču na ovu zajednicu. Oni među njima koji imaju pravo glasa predstavljaju glas koji se sve više čuje u lokalnoj politici Beča.
Na kraju, iako se čini da će izbori proteći bez velikih iznenađenja, ishod će zavisiti od izlaznosti i raspoloženja u posljednjem trenutku. Bečlije, uključujući i pripadnike migrantskih zajednica, imaju priliku odlučiti u kojem smjeru će se njihov grad razvijati – i to pravo, kažu analitičari, nikad nije bilo važnije, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
