“Poema o bosanskom bijelom šehidu”, umjetnički doprinos memorijalizaciji i podsjećanju na tragediju uleme koja je uz svoj narod proživljavala istu sudbinu, bit će izvedena na Dan šehida u četvrtak, 11. aprila 2024. godine, u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona (BKC) u Tuzli, s početkomu 18.00 sati.
Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imāmā u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.
– Imami su zajedno sa svojim narodom stali u saf da brane svoju vjeru, domovinu, čast i dostojanstvo. Iz stihova Poeme se raspoznaje da je agresorima, zločincima stran pojam svetog. Bijela ahmedija je simbol duhovne čistote, te je u svim vremenima zagovarala poštivanje ljudskog života, kao najvećeg Allahovog dara, bez obzira kojoj religiji, kulturi i tradiciji ljudi pripadali – kazao je za Agenciju MINA rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog dr. Mensur Husić.
Istakao je da su bijele ahmedije ustajale protiv zločina nad nedužnim ljudima, skrnavljenja njihovih bogomolja, imovine, časti i dostojanstva u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Bijela ahmedija je u drugom i drugačijem vidjela Božiji alamet (znak), te ga je zbog toga čuvala i u momentma kada je to teorijski bilo teško objasniti.
– Ona je uvijek bila takva, jer je to izraz našeg duhovno-moralnog habitusa crpljenog iz izvora naše vjere islama. Agresori su ubili 115 imama diljem Bosne i Hercegovine, a nerijetko su stradale cijele porodice imama. U Srebrenici je ubijeno 27 imama od 54 koliko ih je za vrijeme agresije boravilo u Srebrenici. Naš imperativ je da kazujemo o imamima šehidima koji su dijelili sudbinu vlastitog naroda – kazao je dr. Husić.
Idriz Memić, profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli čiji je brat Sakib-ef. Memić ubijen 1995. godine prilikom pokušaja prelaska na slobodnu teritoriju, kaže da je svaki način i put koji nas može motivisati na sjećanje dobar.
– To je više potrebno nama koji se nehajno ponašamo, sjećanje nas može motivirati kako da budemo dostojni i pokušamo zaslužiti da nam oni budu uzori i šefa’adžije i da našim potomcima probudi patriotizam i svijest da su imami tog vremena prepoznali priliku da se odazovu pozivu Gospodara i da na najbolji način budu primjer kako vjernik treba da se ponaša kad je potrebno žrtvovati i ono što je najveći dar. Ja sam za domovinu dao dio svog tijela, ali se stidim onih koji su dali svoj život – izjavio je za Agenciju MINA profesor Memić.
Reif Fejzić imao je 21 godinu kada je izdvojen iz kampa UN-a i svirepo ubijen. Bio je imam u Potočarima, a njegovi učenici iz mekteba ga se sjećaju i svjedoče njegov prefinjeni karakter i poseban ahlak koji ga je krasio.
Njegov brat Rizah za Agenciju MINA je istakao da mu je drago da pričamo i pišemo o svojoj prošlosti, jer su to u prošlosti drugi radili za nas. Možda ponajviše zbog toga, brzo smo zaboravljali svoju prošlost.
– Poema je posebna. Za razliku od drugih pisanih načina, poema se brže pamti. Upravo radi toga, drago mi je da se sjećanje na naše poginule imame vrši u obliku poeme. Poemu pamti i staro i mlado, duže će živjeti među nama sjećanje na naše imame – kazao je Fejzić.
Organizatori projekcije poeme u Tuzli su Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstvo tuzlansko.
Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović a muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić. Glumci i izvođači u Tuzli će biti: Irfan Kasumović, Nusmir Muharemović, Burhan Šaban, Mustafa Isaković, Resul Alić, Mirza Ganić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić i Abdullah Balić. Inspicijent je Senad Bešić, muzički producent Ammar Jažić, a adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.
