Priča o rudarskoj Dobrinji ne može na drugi način početi, nego o tužnom događaju koji je potresao i Tuzlu i mnoge druge na ovom brdovitom i rudom bogatom Balkanu. Razlog je prvi u pijetetu prema rudarima, onima u jamama i oknima rudarskim što su poginuli, u obavezi čuvanja od zaborava i svih onih koji su, braneći domovinu, izginuli u brojnim ratovima, pa i u poslednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ali i prema živima koji se svakodnevno, za življenje bore i dalje život žrtvujući.
Nesreća u rudniku Dobrnja-Kreka 26. augusta 1990. bila je najveća nesreća u povijesti rudarstva u Bosni i Hercegovini i u cijeloj bivšoj SFRJ. Niko nikada nije odgovarao za ovu nesreću. Život je izgubilo 180 rudara, iz najmlađe smjene ovog rudnika. Prosjek dobi poginulih bio je 27 godina. Skoro cijela smjena je poginula. Svi koji su tu večer sišli u jamu poginuli su, osim jednog rudara koji je pretrpio teške ozljede, koje su mu zauvijek izmijenile život. Nakon ovog tragičnog događaja, jama Dobrnja-jug je zatvorena, a u znak sjećanja na stradale rudare, svake godine, na ovaj datum, ispred ulaza u jamu okupljaju se članovi porodica nastradalih rudara, uz prisustvo mnogobrojnih delegacija, kako bi odali počast poginulim rudarima, uz nadu da se slična tragedija nikada ne ponovi.
Dobrnja je vrlo staro naselje, starinom se naziva Dobrinje a zadnjih stoljeća je preovladao naziv Dobrnja. Naselje Dobrinje se u srednjem vijeku nalazilo u župi Soli (Dolnje Soli), i obuhvatalo je veći prostor. Na zapadu do doline rječice Lukavac, na sjeveru do doline rijeke Tinje, na istoku do naselja Breške, a na jugu do Ljepunica uključujući Milešiće vele crkveni izvori, a u osmanskim defterima iz XVI vijeka selo Dobrnja različito se naziva: Čokanići (1512), Čokanići Dobrinje (1533) i najposlije Čikan Dobrnje, kako je evidentirano u svim popisima od 1548. godine pa dalje.
Dobrnja, kako je danas nazivamo se nalazi 15 km sjeverozapadno od Tuzle, s obje strane magistralnog puta Tuzla-Orašje, kao i s obje strane pruge Tuzla-Brčko, u prečniku od 4 do 5 km. Pripadaju joj naselja: Delići, Marina Glava, Marići, Mramor, Milešići i Stanovi-Obzid. Ima oko 1000 domaćinstava.
Podsjećamo, „Tuzla calling” – podcast o Tuzli i njenim ljudima je prvi podcast RTV Slon koji iza sebe ima dvije uspješne sezone i na vaš zahtjev starta sa, vjerujemo, jednako uspješnom trećom sezonom u kojoj joj donosimo deset novih priča o Tuzli nekad i sad. Serijal možete gledati svake subote od 21:00 sat u programu TV Slon i na našem Youtube kanalu.
Kako biste bili sigurni da ćete prvi imati obavijest kada je nova epizoda dostupna za gledanje i preuzimanje pozivamo da se pretplatite na naš YouTube kanal i na vaše uređaje dolazit će obavještenja o novom sadržaju.
I dok čekamo novu epizodu prilika je da se podsjetimo i na naš sadržaj iz prošle sedmice. Snimak epizode možete pogledati u produžetku teksta.
Treću sezonu vašeg omiljenog serijala „Tuzla calling“ podržali su prijatelji projekta: ZEP Group d.o.o. Živinice, EXTRA d.o.o. Tuzla i PERFECT rent a car Tuzla.
