Trgovina ljudima, kao jedan od najekstremnijih oblika kršenja ljudskih prava, pogotovo dječijih ljudskih prava, prema ocjeni stručnjaka, jako je prisutna u Bosni i Hecegovini. U 2021. godini evidentirano je 57 potencijalnih žrtava, od kojih je 50 djece. U 2022. godini evidentirano 38 potencijalnih žrtava, među njima 29 maloljetnih osoba, podaci su nevladine organizacije World Vision u BiH.
Žrtve trgovine ljudima su žene prisiljene na prostituciju, muškarci koji su žrtve radne eksploatacije, djeca kojima se trguje u svrhu prosjačenja, maloljetničkog braka ili prisiljavanja na kriminalne aktivnosti. Žrtve često dolaze iz socijalno zanemarenih kategorija stanovništva, posebice iz romske zajednice.
Trgovina ljudima i organizirani kriminal
Najčešće se radi o organizovanom kriminalu u kojem su djeca iznajmljivana ljudima koji su počinioci teških krivičnih djela, koji nemilosrdno dehumaniziraju i grubo krše dječije dostojanstvo i prava, u slučaju prosjačenja. Još uvijek bilježimo i praksu drugog oblike trgovine – rane brakove u kojima se djeca udaju ili žene za novac. U velikom broju slučajeva – roditelji su ti koji trguju ljudima. U epizodi saznajte:
- Kako prepoznati trgovinu ljudima?
- Kako postupiti kada zateknemo dijete koje prosi?
- Kako prestati sudjelovati u lancu iskorištavanja ljudi?
Trgovina ljudima predstavlja jedan od najokrutnijih oblika kršenja ljudskih prava, sa dalekosežnim fizičkim, psihološkim i socijalnim posljedicama po žrtve. Ovaj globalni fenomen duboko je povezan sa složenim društvenim, ekonomskim i političkim izazovima, koji oblikuju zajednice širom svijeta, uključujući i romsku populaciju.
Ko su potencijalne žrtve i ranjive skupine?
Bosna i Hercegovina, koja se suočava sa tranzicijskim poteškoćama i socioekonomskim izazovima, također nije imuna na problem trgovine ljudima. Iako postoje strategijame i politikame koje prepoznaju Rome kao jednu od najranjivijih skupina kada je riječ o trgovini ljudima, praktična primjena ovih mjera često ne donosi značajnija poboljšanja na terenu.
Društvena percepcija i ukorijenjeni stereotipi o romskoj zajednici doprinose zanemarivanju i normalizaciji određenih oblika eksploatacije, što dodatno otežava njihovo suzbijanje.
Sagovornica podcasta je gospođa Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja Budućnost“ iz Tuzle.
„Taboo Show“ gledajte večeras od 20:00 sati u programu TV Slon i na našem YouTube kanalu.
Za pretplatnike na naš newsletter pripremili smo i premium sadržaj u kojem donosimo savjete za zaštitu i smanjenje rizika u kontekstu trgovine ljudima prilikom traženja posla u inostranstvu. Ukoliko i vi želite imati pristup našim premium sadržajima pozivamo vas da postanete dio Slon zajednice tako što ćete popuniti prijavu na linku.
Ukoliko ste propustili naše prošlosedmično izdanje snimak epizode objavljemo u produžetku teksta.
Drugu sezonu podcasta „Taboo Show“ realizujemo u sklopu WB Media for change projekta.
Prijatelji projekta su: „NLB Banka“ i frizerski saloni „Dalma – D & D“.
