Prema podacima zajedničke analize Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu i UNICEF-a, u prošloj godini registrovano je 127.350 slučajeva morbila u Evropskom regionu, što je dvostruko više u poređenju sa 2023. godinom i najveći broj oboljelih od 1997. godine.
Djeca mlađa od pet godina činila su više od 40 posto prijavljenih slučajeva u Evropskom regionu koji obuhvata 53 zemlje Evrope i Centralne Azije. Više od polovine prijavljenih slučajeva zahtijevalo je hospitalizaciju, a prema preliminarnim podacima i zaključno sa 6. martom 2025. godine, zabilježeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva.
Broj slučajeva morbila u Evropskom regionu je bio u padu od 1997. godine, kada je prijavljeno oko 216.000 slučajeva, dostigavši najniži broj od 4.440 slučajeva u 2016. godini. Međutim, 2018. i 2019. godine došlo je do ponovnog rasta slučajeva i to na 89.000 i 106.000 slučajeva za navedene godine. Nakon pada stope imunizacije tokom pandemije COVID-19, broj slučajeva ponovo je značajno porastao u 2023. i 2024. godini. Stope vakcinacije u mnogim zemljama još uvijek nisu dostigle nivoe od prije pandemije, što povećava rizik od izbijanja novih epidemija.
„Morbile su se vratile i ovo je znak za uzbunu. Bez visoke stope vakcinacije, nema zdravstvene sigurnosti. Dok oblikujemo našu novu regionalnu zdravstvenu strategiju za Evropu i Centralnu Aziju, ne smijemo dozvoliti da izgubimo stečeni napredak. Svaka zemlja mora intenzivirati napore kako bi povećala obuhvat vakcinacije u zajednicama sa nedovoljnom stopom procijepljenosti,“ upozorio je dr Hans P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Evropu. „Virus morbila nikada ne miruje i mi, također, ne smijemo,“ dodao je on.
Evropski region je u 2024. godini činio trećinu svih slučajeva morbila globalno. Samo u 2023. godini, 500.000 djece širom Evropskog regiona propustilo je prvu dozu vakcine protiv morbila, koja se daje kroz rutinske imunizacijske programe.
„Broj slučajeva morbila u Evropi i Centralnoj Aziji naglo je porastao u posljednje dvije godine, ukazujući na ozbiljne nedostatke u pokrivenosti imunizacijom,“ rekla je Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju. „Da bismo zaštitili djecu od ove smrtonosne i iscrpljujuće bolesti, potreban nam je hitan odgovor vlada, uključujući kontinuirana ulaganja u zdravstvene radnike.“
Morbile su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude. Osim hospitalizacije i smrtnih slučajeva uzrokovanih komplikacijama poput upale pluća, encefalitisa, dijareje i dehidracije, morbile mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene komplikacije poput sljepoće. Također, mogu oslabiti imunološki sistem tako što „brišu“ njegovu memoriju o tome kako se boriti protiv infekcija, ostavljajući preživjele od morbila podložnijima drugim bolestima. Vakcinacija je najbolja zaštita protiv ovog virusa.
Manje od 80 posto djece koja ispunjavaju uslove za vakcinaciju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji primilo je prvu dozu vakcine protiv morbila u 2023. godini – što je daleko ispod potrebne stope pokrivenosti od 95 posto za održavanje kolektivnog imuniteta. U posljednjih pet ili više godina, stopa pokrivenosti prvom dozom ostala je ispod 70 posto u Bosni i Hercegovini, a u Crnoj Gori ispod 50 posto.
Rumunija je prijavila najveći broj slučajeva u Evropskom regionu za 2024. godinu, sa 30.692 slučajeva, a slijedi je Kazahstan sa 28.147 slučajeva.
Morbile ostaju značajna globalna prijetnja. U 2024. godini širom svijeta prijavljeno je 359.521 slučajeva morbila. Prijenos virusa preko granica i kontinenata redovno se dešava, a epidemije ove visoko zarazne bolesti će se pojavljivati gdje god virus naiđe na džepove nevakcinisanih ili nedovoljno vakcinisanih osoba, posebno djece.
UNICEF i SZO/Evropa sarađuju sa vladama, uz podršku partnera poput Evropske unije i Globalne alijanse za vakcine i imunizaciju, kako bi spriječili i odgovorili na epidemije morbila i to kroz uključivanje zajednica, obuku zdravstvenih radnika, jačanje imunizacijskih programa i sistema nadzora bolesti te pokretanje kampanja za nadoknadu propuštene imunizacije.
UNICEF i SZO/Evropa pozivaju vlade u zemljama s aktivnim epidemijama morbila da hitno pojačaju identifikaciju slučajeva, praćenje kontakata i sprovođenje hitnih kampanja vakcinacije. Ključno je da zemlje analiziraju osnovne uzroke ovih epidemija, otklone slabosti u svojim zdravstvenim sistemima i strateški koriste epidemiološke podatke za identifikaciju i zatvaranje imunizacijskih praznina. U središtu svih napora moraju biti rad sa neodlučnim roditeljima i unutar marginalizovanih zajednica, kao i rješavanje nejednakog pristupa vakcinama.
Zemlje koje trenutno nemaju epidemiju morbila trebaju biti spremne, uključujući identifikaciju i rješavanje nedostataka u imunitetu, izgradnju i održavanje povjerenja javnosti u vakcine, te održavanje snažnih zdravstvenih sistema.
