Znate onaj osjećaj kad odete samo po “par stvari”, a na kasi vas dočeka trocifrena cifra? Niste jedini. Svakodnevna kupovina je tihi potrošač našeg budžeta, a da toga često nismo ni svjesni.
Svakodnevna kupovina: Kako uštedjeti bez odricanja
Cijene rastu. Plate baš i ne. Sve je više ljudi koji kažu da novčanik osjete već nakon prve kupovine u sedmici, čak i kad nisu kupili ništa “luksuzno”. Inflacija, manja kupovna moć i svakodnevni troškovi koji ne praštaju natjerali su mnoge da se zapitaju: Kako da prođem jeftinije, a da i dalje imam sve što mi treba?
A upravo je svakodnevna kupovina – hrane, higijenskih proizvoda, odjeće – često je mjesto gdje nesvjesno gubimo najviše novca.
Dobra vijest je da postoje rješenja. I to bez odricanja i bez stresa.
Prva navika štedljivih: kupuj s listom
Većini nas je poznata scena: u prodavnicu uđemo po hljeb i mlijeko, a izađemo s punom kesom i praznijim novčanikom. Spontana svakodnevna kupovina često je najskuplja. Zato je prva i najvažnija stvar – planiranje. Planiranje čak i svakodnevne kupovine je najjednostavniji i najefikasniji način da trošimo manje.
Kada napravimo listu i držimo se plana, manja je šansa da ćemo kupiti stvari koje nam baš i ne trebaju, ali koje nekako uvijek završe (neplanirano) u našim korpama.
Napraviti listu ne znači samo “prepisati šta fali”, nego razmisliti unaprijed: šta ću jesti naredna tri dana, šta mi stvarno treba, imam li to već kod kuće?
Jedan od načina na koji možemo organizirati listu za kupovinu, savjetuju stručnjaci, jeste pisati je po redoslijedu odjela u prodavnici ili supermarketu jer ćemo na taj način brže završiti kupovinu i lakše izbjeći „skretanja“.
Planirajte budžet i vrijeme kupovine
Pametan budžet nije Excel tabela – to je zdrav odnos s novcem.
Napravite okvirni plan po kategorijama (hrana, računi, transport, zabava…), pa svake sedmice pratite gdje odlazi novac.
Dobar kućni budžet ne mora biti komplikovan – dovoljno je da odredimo maksimalan mjesečni iznos za osnovne kategorije: hranu, račune, prijevoz, odjeću.
Kupujmo kada imamo energije i vremena.
Najgore vrijeme za kupovinu? Kada smo umorni, kada nam se žuri, ili kada nam “treba sve”.
Najbolje vrijeme? Kada imamo listu, znamo koliko želimo potrošiti i ne kupujemo pod pritiskom.
Subotom i krajem mjeseca češće kupujemo impulsivno i više.
Radnim danima ujutro je manje gužve, a manja gužva znači manje stresa i nervoze – a samim tim i manje pogrešnih odluka.
Ne idite u kupovinu gladni
Glad i kupovina ne idu zajedno. Kupovina hrane dok si gladan/na često vodi do nepotrebnih troškova. Kada smo gladni, mozak traži brzu nagradu i tada češće kupujemo grickalice, brzu hranu i napitke koji nisu planirani – a upravo tu najlakše gubimo novac. Sit čovjek bira racionalno. Gladan bira instinktivno. Ako nam nevjerujete, probajte uraditi mini eksperiment. Probajte u kupovinu otići jednom siti, drugi put gladni. Pogledajte račune i uporedite ih. (Hvala nam ne morate reći).
Naučite gledatati cijene po jedinici mjere
Veća pakovanja i “veći popusti” nisu uvijek isplativi. Prava cijena je ona koja piše u sitnim slovima: po kilogramu, litru ili komadu. Naučimo gledati tu cifru. To je jedini realan pokazatelj da li je nešto stvarno povoljnije i taj podatak otkriva stvarnu cijenu prozvoda koji kupujemo. „Veće pakovanje = veća ušteda“ najčešći je marketinški trik, a ne suštinska ponuda.
Akcije? Da, ali samo kad znamo da to stvarno koristimo
Nešto što ne planiramo kupiti, nije ušteda – čak ni kad je sniženo 50%. Akcije i “samo danas” etikete su stvorene da izazovu impulsivnu reakciju. Ako proizvod ne bi kupili po redovnoj cijeni, vjerovatno nam ni ne treba. Mnoge prodavnice nude aplikacije s popustima, bodovima, kuponima ili povratom novca. Možda nam 1 KM uštede ne djeluje kao puno, ali kroz mjesec dana – to se nakupi.
Zalihe? Da, ali sa mjerom
Nema ništa loše u zalihama, ali samo ako ih koristimo. Zalihe imaju smisla samo kada znamo da ćemo ih potrošiti na vrijeme i ako smo zaista kupovinu obavili/ paltili jeftinije. Ulje, brašno, deterdžent – da. Egzotična pasta ili tri kilograma pahuljica koje niko ne voli – ne.
Prilikom pravljenja zaliha vodite računa koliko stvarno nekog proizvoda trošite mjesesečno. Kupovati tri puta veću količinu od one koju mjesečno trošimo jer je “na sniženju”– nema smisla ako je ne potrošimo do sljedeće akcije.
Isto važi i za hranu pred istek roka – ako znamo kada ćemo je koristiti i neće završiti u smeću, to može biti dobra ušteda, također i ako rok trajanja nije baš blizu isteka.
Domaće i jednostavno: manje poznato, a često jednako dobro
Rinfuza, robne marke, domaći brendovi – često nude jednako dobar kvalitet kao popularni brendovi, ali za upola manju cijenu. Vrijedi testirati. Ovo je posebno korisno za osnovne namirnice, sredstva za čišćenje i higijenu.
Gotovina ili kartica?
Kad plaćamo gotovinom, vidimo kako novac fizički odlazi. Karticom – odlazak novac ne osjetimo odmah. Zato mnogi troše više kad plaćaju karticom.
S druge strane, kartica pomaže u praćenju troškova, posebno ako koristite aplikaciju banke.
Ako imate dobru kontrolu – kartica može pomoći. Ali, ako ste skloni impulsivnim kupovinama, probajte sedmicu dana plaćati samo gotovinom – rezultati će vas iznenaditi, savjetuju stručnjaci.
Iako djeluje kao tehnička stvar, način na koji plaćamo može značajno uticati na naše potrošačke navike.
Plaćanje karticom
Prednosti: Brzo, jednostavno, pregledno (posebno ako koristite mobilno bankarstvo). Možete pratiti potrošnju po danima, kategorijama i trgovinama.
Nedostatak: Novac “ne boli”. Kada ne vidimo keš kako odlazi iz ruke, veća je šansa da potrošimo više, impulsivno.
Plaćanje gotovinom
Prednosti: Bolja kontrola. Kada unaprijed odredimo koliko novca nosimo, manje su šanse da kupimo nešto što nisi planirali. Fizičko davanje novca stvara osjećaj troška.
Nedostatak: Teže je pratiti potrošnju bez zapisivanja, a često sitniš “nestane” neprimjetno.
Kreditna kartica i kupovina na rate – spas ili zamka?
Kupovina na rate bez kamata zvuči primamljivo – i ponekad zaista jeste. Ali samo ako unaprijed znamo da to neće poremetiti naš budžet. Kupovina na rate bez kamata može biti korisna za veće troškove (tehnika, bijela tehnika, nameštaj).
Kreditne kartice pomažu kad se koriste pametno – ali postaju teret ako ih koristimo za stvari koje sebi zapravo ne možemo priuštiti. Dakle, ako kreditne kartice koristimo uz redovnu otplatu rata i bez dodatnih kamata tada ih trebamo koristiti. U suprotnom, “olakšanje” brzo postane problem, jer osim osnovne kupovine novac će nam redovno „curiti“ na servisiranje kamata koje nisu zanemarive. Stoga, stručnajci savjetuju: ako ne možeete pokriti potrošnju iz redovnog prihoda u naredna dva mjeseca – to vjerovatno nije isplativa kupovina.
Uštede su u navikama, ne u velikim odlukama
Prema analizama potrošačkih navika, najveće “curenje novca” događa se u tri kategorije: hrana (posebno gotova jela, grickalice i nepotrebne akcijske kupovine), higijena i kozmetika (brendirani proizvodi koje zamjenjujemo bez potrebe) i odjeća (kupovina “jer je sniženo”, a ne jer nam stvarno treba).
Moda se brzo mijenja, a budžet – ne baš. Umjesto da jurimo svaki novi trend, birajmo klasične komade koji traju godinama (kvalitetne farmerke, jakna, kaput…) i osvježimo ih pristupačnim detaljima: maramom, nakitom, torbom iz second hand radnje. Investirajmo u ono što nosimo često. Štikle za “možda neka svečanost” mogu sačekati bolja vremena
Hrana koja se baci, kozmetika koju ne iskoristimo i odjeća kupljena na sniženju “za svaki slučaj” – to su tri najveća mjesta curenja novca. Gotova hrana, grickalice, sokovi i “usputne” kupovine troše više nego što mislimo. Najveća ušteda dolazi upravo kad postanemo svjesni tih navika. Štednja se upravo dešava u svjesnosti– ne u radikalnim rezovima, već u malim promjenama.
Najveći prostor za uštedu?
Hrana. Planiranje obroka, kupovina na veliko i izbjegavanje bacanja hrane donosi najveće promjene.
Na kraju – trošimo pametno, ne manje
Ne moramo se odricati. Ne moramo prestati uživati u stvarima koje volimo da bi počeli štedjeti. Ne moramo se osjećati krivima jer smo potrošili. Ali možemo početi donositi svjesnije odluke ili odluke sa više pažnje..Najbolja štednja je ona koju ne osjetimo – ali nam život čini lakšim, a novčanik puniji. Svaka mala ušteda je korak ka većoj sigurnosti – i manje stresa. I zapamtimo – svaki put kad ne kupimo nešto što ti nam ne treba, zapravo smo zaradili.
Bonus: Kviz za one koji žele uštedjeti, a ne odricati se svega
A kakve su baš vaše potrošačke navike, šta možete promjeniti, uradite naš kviz, saznajte i zabvite se. Format je jednostavan: 7 pitanja s po 3 ponuđena odgovora. Svaki odgovor nosi poen (0–2), a zbrajanjem bodova dobijate vašu “kupovnu” osobnost.
Prije odlaska u prodavnicu obično…
A) Napravim listu i držim je se. (2 boda)
B) Znam otprilike šta mi treba, ali kupujem i “usput”. (1 bod)
C) Uletim bez plana – snalazim se u hodu. (0 bodova)
Kada biram proizvode obično…
A) Gledam cijenu po kilogramu/litru i upoređujem. (2)
B) Gledam akcije, ali ne ulazim u detalje. (1)
C) Uzimam ono što mi djeluje dobro ili lijepo upakovano. (0)
Najčešće plaćam?
A) Gotovinom – tako najbolje kontrolišem potrošnju. (2)
B) Karticom, ali pratim stanje računa. (1)
C) Karticom, ne razmišljam previše. (0)
Kada sam gladan/a u prodavnici, ja…
A) Ne idem uopšte tada – naučila sam lekciju. (2)
B) Kupim nešto sitno “da me drži”. (1)
C) Napunim korpu svim i svačim. (0)
Pravite li zalihe?
A) Da, ali samo za stvari koje redovno koristim i imaju dug rok. (2)
B) Ponekad, kad naiđem na baš dobru akciju. (1)
C) Da, često kupim previše i pola toga zaboravim. (0)
Odjeću kupujem…
A) Kad mi stvarno treba i biram klasiku koja traje. (2)
B) Uglavnom na sniženjima, često kupim nešto jer je “jeftino”. (1)
C) Volim šoping, često kupujem bez puno razmišljanja. (0)
Planirate li mjesečni budžet za kupovinu?
A) Da, imam okvirni plan po kategorijama. (2)
B) Znam otprilike koliko trošim, ali ne planiram. (1)
C) Ne, idem dan za danom. (0)
Rezultati:
12–14 bodova: Šampion/šampionka pametne kupovine!
Znate svoje potrebe, planirate, i ne padate na marketinške trikove. Vaš budžet vam vjeruje – svaka čast!
7–11 bodova: Dobro vam ide, ali ima prostora za napredak.
Znate šta radite, ali ponekad impuls prevlada. Uz male prilagodbe, vaš novčanik će vam biti zahvalan.
0–6 bodova: Vrijeme je za mini reset.
Nema panike – svi ponekad griješimo u kupovini. Počnite s malim koracima: lista, budžet, i manje kupovine “usput”. Uštede će doći same.
Fora pitanje – Koji je vaš najveći “kupovni grijeh”?
- Kupim jer je “na sniženju” – pa ostane s etiketom
- Uvijek zaboravim šta sam već kupila, pa dupliram
- Ne mogu da odolim kad je nešto lijepo upakovano
- „Puknem“ budžet čim vidim čokoladu ili sir
- Ne pratim ništa – živim po principu “valja se počastiti”
- „Počastim se“ pa žalim!
Pišite nam u komentarima, podijelite s prijateljima koji su najveći šopingholičari (ili dodajte vlastiti “grijeh” ako se ne prepoznate u ponuđenim – nismo mi nikakav sud), testirajte naše savjete i javite nam kako izgleda vaša svakodnevna kupovina.
Možda će vas zanimati i ovo
Reakcije sa svih strana: Minimalac od 1.000 KM najviše pogađa penzionere
