Nepregledna lista imena. Dvije stotine listova papira. Mjesec dana prije obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, svakog petka na Trgu Slobode studenti čitaju imena stradalih. I tako do 8372. imena, 8372 osobe, većinom muškaraca i dječaka. Bila su to nečija braća, sinovi, amidže, dajdže i rođaci. 11. Jula 1995. godine mučki su ubijeni u Potočarima. Na ovaj način, studenti podsjećaju javnost na razmjere genocida.
„Mi putem čitanja podsjećamo na ono što je učinjeno u Srebrenici i produbljujemo refleksiju svega onoga što se desilo nad Bošnjacima i na ovaj način žrtve nisu cifre i dobijaju na glasu i onda žrtve imaju svoje ime i prezime, svoj život i svoju priču“ rekla je Amina Hodžić, predsjednica Skupštine Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Upravo njegovanje kulture sjećanja izuzetno je bitno u vremenu u kojem živimo, naročito zbog toga što pojedini njeguju drugačiju vrstu kulture sjećanja.
“Porazna je činjenica da mladi sa druge strane organizuju slične manifestacije, ali problem je u tome što je društvo evoluiralo od faze negiranja do faze trijumfalizma, da se ratni zločini veličaju i smatraju herojima među mladima“ dodala je Amina Hodžić, predsjednica Skupštine Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
„Smatram da je jako bitno da podsjećamo na genocid u Srebrenici pogotovo mlade ljude kako se ne bi zaboravilo i kako bi nastavili njegovati kulturu sjećanja o tom događaju“ dodao je Omar Karahodžić, član Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Učenje o istini, pravdi, ali i obaveza podsjećanja, zadaža su i Univerziteta u Tuzli.
„Mi kroz svoje studijske programe, da li direktno ili kroz kurikulume promovišemo kulturu sjećanja jer će upravo naši budući profesori prenositi mlađim naraštajima istinu i tako njegovati kulturu sjećanja i pamćenja“ zaključila je dr. sci. Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Treću godinu zaredom Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Tuzli organizuje čitanje imena žrtava genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Nadaju se da će ovakav vid njegovanja kulture sjećanja prerasti u tradiciju. Kako navode, glavna poruka koju žele poslati jeste zahvalnost Majkama Srebrenice i svim preživjelima na vječitoj borbi za istinu, da nisu sami i da u toj borbi istraju.
