Studenti iz Srbije danas su zvanično postali kandidati za Nobelovu nagradu za mir za ovu godinu. Njihovu kandidaturu, pred sami istek roka, podnijeli su dramski pisac Siniša Kovačević i advokatica Dijana Stojković. Ubrzo nakon toga, Nobelov komitet potvrdio je prijem njihove nominacije.
Studentski pokret, zasnovan na principima nenasilnog otpora u duhu Gandija, ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, vraćanju dostojanstva građanima Srbije, stabilnosti države i uspostavljanju trajnog mira u regionu. Dodjela ove nagrade doprinijela bi bržem padu posljednjeg diktatorskog režima u Evropi i osnažila mlade da hrabro kreiraju svoju budućnost, promovišući mir i nenasilje kao temeljne vrijednosti, navedeno je u obrazloženju prijedloga, prenosi NovaS.
Uz saglasnost Siniše Kovačevića i Dijane Stojković, portal Radar ekskluzivno objavljuje integralno obrazloženje nominacije, kojom su studenti Srbije predloženi za listu potencijalnih dobitnika Nobelove nagrade za mir.
U obrazloženju se navodi da je Srbija posljednjih trinaest godina bila pod autokratskim režimom, obilježenim gašenjem slobodnih medija, političkim hapšenjima i ubistvima neistomišljenika, kao i sistemskom korupcijom. Vlast je koristila sve raspoložive resurse – od zloupotrebe medija i biračkih spiskova do prijetnji zaposlenima i njihovim porodicama – kako bi očuvala svoju moć.
Kao odgovor na ove represivne mjere, studenti su se pobunili nakon tragičnog rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, čiji je kolaps pripisan korupciji i neadekvatnoj izgradnji. Pokušaj studenata da odaju počast stradalima brutalno je ugušen, što je izazvalo talas protesta širom univerziteta. Pokret koji je nastao pretvorio se u snažan zahtjev za pravdu i oslobođenje institucija iz ruku vlasti.
Režim je na studentski otpor odgovorio brutalnom represijom – studenti su hapšeni, prebijani, etiketirani kao izdajnici i strani plaćenici. Međutim, uprkos nasilju, protesti su ostali nenasilni. Studenti su organizovali blokade fakulteta, a njihova upornost, solidarnost i moralna dosljednost inspirisale su desetine hiljada ljudi da im se pridruže i oslobode straha.
Ovi protesti, koji su okupili stotine hiljada građana, pokazali su nevjerovatan stepen discipline i dostojanstva – nakon masovnih okupljanja, ulice i trgovi ostajali su besprijekorno čisti, a nijedan čin nasilja nije zabilježen. Ipak, cijenu su platili upravo studenti, koji su bili žrtve represije.
Zbog dugogodišnjeg straha i neslobode, Srbija je izgubila preko 600.000 mladih intelektualaca koji su emigrirali u potrazi za boljim životom. U tom kontekstu, studentski pokret postao je ključan ne samo za opstanak jedne evropske nacije, već i za vraćanje dostojanstva građanima i stabilizaciju regiona.
Upornost, moralna dosljednost i nepokolebljiva vjera studenata u slobodnu i demokratsku Srbiju čine ih simbolom borbe za pravdu i ljudska prava. Dodjela Nobelove nagrade za mir dala bi dodatni podstrek ovom pokretu, ubrzala kraj diktature i podstakla mlade u Srbiji da nastave da oblikuju svoju budućnost kroz principe mira i nenasilja.
