Neuobičajene vremenske prilike i visoke temperature za ovo doba godine razočarale su mnoge ljubitelje zimskih i snježnih radosti u Bosni i Hercegovini, a skijašku i turističku sezonu na olimpijskim ljepoticama stavile pod znak upitnika. Hotelijeri i turistički radnici razočarani, budući da profit i posao uveliko ovise o vremenskim prilikama.
Agencija AP donosi tekst pod naslovom ‘Bosanskohercegovačka skijališta trpe zbog rekordno tople zime u Europi‘, koji ističe kako se posjetitelji zimskih odmarališta u glavnom gradu BiH “polako pakiraju za odlazak kući nakon što su tamo proveli novogodišnje praznike“.
“Proljetne temperature ostavile su malo ili nimalo snijega na planinama, i neizvjesno je kada dolaze novi posjetitelji“, navodi se u tekstu.
Dodaje se kako ova balkanska zemlja od 3,3 miliona tek jedna od nekoliko u Europi koje se suočavaju sa propasti skijaške sezone usljed blage klime koja je zahvatila veći dio kontinenta na početku 2023. godine.
“Tek nekoliko snježnih mrlja na inače travnatom krajoliku smeđe i zelene boje nakupilo se u srijedu duž padina Bjelašnice u blizini Sarajeva“, ističe se u trenutnom opisu stanja skijaških staza na jednoj od olimpijskih planina.
Rekordno visoke dnevne temperature za ovo doba godine oborene su posljednjih dana na stotinama meteoroloških stanica za očitavanje u najmanje 11 zemalja: BiH, Bjelorusiji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Latviji, Litvi, Nizozemska, Poljska i Švicarska.
Bjelorusija, Belgija, Češka, Latvija, Poljska i Nizozemska postavile su nacionalne rekordne dnevne vrijednosti za 31. decembra ili 1. januara.
Svjetska meteorološka organizacija UN-a već dugo upozorava na loše efekte klimatskih promjena i kaže se da je posljednjih osam godina bilo osam najtoplijih u historiji mjerenja.
Rekordna toplina značila je ‘hladnoću’ za skijališta na srednjoj nadmorskoj visini poput onih u BiH, koja su bila u neugodnoj situaciji dok je na najvišim planinskim vrhovima još uvijek bio snijeg.
Na planini Vlašić, u blizini centralnog grada Zenice, turisti su se spakirali za rani povratak kući usljed proljetnih temperatura. Vlasnici hotela kažu da je broj rezervacija u padu, a s njima i cijene soba i broj osoblja. Turistički službenici kažu da su turisti prisiljeni tražiti alternative skijanju, poput planinarenja po travnatim vrhovima planina – ili vožnje žičarama, samo radi pogleda.
U BiH, a i šire, rješenja koja je stvorio čovjek za borbu protiv topline i održavanje skijaških staza otvorenima nisu preživjela ono što neki nazivaju “zelenom zimom”: Ili je pretoplo za pravljenje umjetnog snijega, ili se topi ubrzo nakon što se postavi na skijaške staze.
RTV Slon/Akta.ba
