Državni sud je – skoro pet mjeseci nakon izjašnjenja o krivnji desetorice optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Zvornika u proljeće 1992. godine – za početak oktobra zakazao statusnu konferenciju u ovom predmetu.
Iz Suda su za Detektor naveli da je statusna konferencija prvobitno predviđena za početak ovog mjeseca, ali je odgođena za 7. oktobar.
Vidoje i Mile Blagojević, Ivan i Milan Arapović, Kosta i Branko Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Ljubiša Pejić, te Verica Radović su se u martu izjasnili da nisu krivi za zločine koji im se stavljaju na teret.
Ročištu za izjašnjenje o krivnji, zbog zdravstvenog stanja, nije prisustvovao optuženi Stevo Vasiljević, a dogovoreno je da se Tužilaštvo i Odbrane pismeno izjasne o eventualnom razdvajanju predmeta.
Kao razlog zašto ranije nije zakazano ročište u ovom predmetu, iz Suda su rekli da je “zbog dinamike suđenja, odnosno zaduženja predmetima ovog vijeća, statusna konferencija u ovom predmetu bila zakazana za august, a zbog nepredviđenih obaveza članova Vijeća i korištenja godišnjih odmora stranaka u postupku i branioca optuženog, pomjerena za oktobar“.
Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik za Detektor kaže da porodice žrtava čekaju čitanje ove optužnice da vide koliko će biti svjedoka i kako će sve teći.
“Mi čekamo evo 32 godine, i sad ćemo pratiti ta suđenja“, kaže on i dodaje da već prate proces protiv Vinka Radovića, Dragomira Vasića i Petka Panića zbog zločina na području Zvornika.
Porodicama će, kako kaže, u predmetu koji tek treba početi biti najteže iznošenje činjenica i dokaza u vezi s ubijenim žrtvama.
“Za porodice će biti najteže jer vjerovatno će se iznositi dokazi u kakvim su mukama i na koji su način oni ubijani i maltretirani“, kaže on i dodaje da će porodice ubijenih biti uporne u ostvarivanju pravde.
U ranijem intervjuu za Detektor vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH sutkinja Minka Kreho se osvrnula na kritike na rad Suda u odnosu na procesuiranje ratnih zločina, među kojima je najčešća pretjerana dužina postupaka, od kojih neki traju duže od pet godina, te navela da su kapaciteti sudnica i ljudskih resursa Suda dobro iskorišteni.
“Jedino se odlaže ako je optuženi bolestan. Vidite koliko je već u zadnje vrijeme optuženih umrlo, znači vrijeme je učinilo svoje. Mi zbilja radimo svaki dan, ali to je tako, svjedoci se razbolijevaju, umru, odu negdje, optuženi su van države”, kazala je ona u intervjuu.
Kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva BiH, svi optuženi su, osim Radović i Vidoje Blagojevića, bili pripadnici Karakajske čete u sastavu Teritorijalne odbrane Zvornik, a kasnije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
Vidoje Blagojević se tereti da je, u svojstvu komandanta Zvorničke brigade VRS-a, kao nadređena osoba propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi nezakonita zatvaranja, nečovječna postupanja, prisilni nestanak i ubistva zatvorenih bošnjačkih civila, odnosno propustio poduzeti nužne i razumne mjere s ciljem pokretanja postupka za kažnjavanje učinilaca navedenih krivičnih djela.
Prema optužnici, osim Radović, svi se terete za nezakonito zatvaranje i nečovječno postupanje prema oko 700 bošnjačkih civila, te ubistva i prisilni nestanak najmanje 150 civila, od 1. do 5. juna 1992. godine. Civili su bili zatvoreni u Tehničko-školskom centru u Karakaju.
Osim Vidoje Blagojevića i Radović, ostali optuženi se terete da su kao stražari propustili zaštititi živote i zdravlje oko 680 zatvorenih civila jer nisu spriječili srpske vojnike da neometano ulaze u školu, gdje su premlaćivali i izvodili civile – i od kada se većini gubio svaki trag – te ubijali zatvorenike.
Radović je optužena da je 1. juna 1992. ispred prostorija škole u Karakaju svjesno i voljno pucala iz neposredne blizine i ubila dva zatvorenika koje je stražar izveo. Ovaj zločin je, kako se navodi, počinila iz osvete.
(RTV Slon/Detektor)
