Privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića: Je li ono moguće?
Kad pravosuđe izda naredbu za privođenje trojice najviših zvaničnika bh. entiteta Republike Srpske, to nije tek birokratski postupak – to je seizmički potres na političkoj sceni BiH.
Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić nisu samo osumnjičeni pojedinci; oni su figure koje već godinama oblikuju politički pejzaž. Njihovo neodazivanje na poziv Tužilaštva još jednom ih dovodi u centar pravne, sigurnosne i političke oluje.
Pravna strana priče: Kada naredba nema alternativu?
Tužilaštvo BiH nije imalo luksuz izbora – izdavanje naredbe za privođenje bila je zakonska obaveza. Kada se osumnjičeni ne odazovu na poziv, sudska policija mora reagovati. Sudska policija BiH, koja od 2013. godine funkcioniše pod Ministarstvom pravde, zadužena je za sprovođenje naredbi, ali u praksi je njena operativna moć ograničena. Sa malim brojem službenika i ograničenim resursima, ona se u složenim i rizičnim operacijama oslanja na asistenciju jačih policijskih agencija poput SIPA-e.
Njihov zadatak nije samo da fizički privedu osumnjičene – već i da osiguraju da sve protekne bez sukoba, u skladu sa zakonom i operativnim pravilima. A u situacijama visokog rizika, takvi procesi podrazumijevaju detaljne pripreme i analize sigurnosnih prijetnji.
No, uzmemo li u obzir cijeli politički kontekst, pitanje od milion dolara je, kako će izgledati ovo privođenje?
Mirno privođenje – Idealna situacija: osumnjičeni se nalaze na prijavljenim adresama, dolazi Sudska policija uz podršku SIPA-e, sve prolazi bez otpora. No, ova opcija najmanje je izgledna.
Oružani otpor obezbjeđenja – Dodik, Višković i Stevandić su štićene osobe. Njihovo osiguranje, pod nadzorom MUP-a RS, može pružiti otpor. Ako dođe do upotrebe sile, posljedice su nepredvidive.
Intervencija EUFOR-a – Kao međunarodna vojna snaga, EUFOR bi mogao biti uključen kako bi neutralisao potencijalne sukobe. Ovo bi bio presedan koji bi odjeknuo daleko izvan BiH, premada su jedinice EUFOR-a u prošlosti asistirale domaćim institucijama u različitim predmetima (još uvijek je u pamćenju živa slika njihove asistencije Regulatornoj agenciji za komuniakcije prilikom zatvaranja radio stanica u BiH).
Blokada iz RS-a –Ako MUP RS izda kontra-naređenja i angažuje specijalne jedinice – poput antiterorističke jedinice, žandarmerije ili jedinica za podršku – pravosudni proces mogao bi se pretvoriti u političko-sigurnosnu krizu.
Bjekstvo iz zemlje – Osumnjičeni bi mogli pokušati napustiti BiH. Zvanične granice su pod nadzorom Granične policije BiH, ali alternativne rute i privatni letovi ostaju opcija. U tom kontekstu ne smijemo zaboraviti ni helikopterski servis bh. entiteta Republika Srpska
Potez Visokog predstavnika – Smjena zvaničnika putem Bonskih ovlasti mogla bi olakšati situaciju, ali i izazvati politički cunami. Teško je procjeniti koliko je ova opcija moguća. Premda su u prošlosti visoki predstavnici smjenjivali domaće zvaničnike, iz međuanrodne zajednice u BiH danima slušamo nedvosmislenu poruku – političku krizu moraju rješavati domaće pravosudne institucije i sigurnosni aparat.
Operacije se ne planiraju preko noći
U javnosti često postoji percepcija da se hapšenja i privođenja dešavaju momentalno – kada stigne naredba, izvršenje je samo tehnička formalnost. Međutim, realnost je daleko složenija. Sigurnosne službe prije svake akcije provode opsežne analize, izvidnice i procjene rizika. Potvrđeno je to i iz SIPE – u saopćenju koje su uputili javnosti naveli su da SIPA nije odbila asistenciju Sudske policije BiH koja se odnosi na izvršenje naredbe Tužilaštva BiH, te da su u obzir uzeli kompleksnost situacije, da su izvršili sigurnosnu porcjena, koja je ocjenjena kao visokorizična i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH, radi daljeg informisanja nadležnih institucija, odnosno Tužilaštva BiH.
U nekim slučajevima, operativni rad može trajati sedmicama, pa čak i mjesecima!
Imamo li vremena za čekanje?
Iskusni operativci svjedoče da u pripremama za složene akcije ništa ne prepuštaju slučaju. Postoje situacije kada su, radi što sigurnijeg hapšenja, specijalne jedinice morale pribjeći nekonvencionalnim metodama – poput isključivanja električne energije u čitavim kvartovima kako bi neutralisale nadzorne sisteme osumnjičenih. Svaki potez je planski analiziran kako bi se smanjio rizik, kako za policijske snage, tako i za osobe koje se privode.
U slučaju Dodika, Viškovića i Stevandića, zadatak je dodatno otežan činjenicom da su štićene osobe, što znači da bilo kakav operativni propust može imati dalekosežne posljedice.
Šta se krije „iza kulisa“?
Ova priča nije izolovan pravni slučaj – ona je usko povezana s političkom dinamikom u regionu.
Oči su uprte u Beograd – Subotnja dešavanja u Srbiji mogla bi imati odraz na situaciju u BiH. Dodikovi odnosi sa zvaničnim Beogradom i reakcija Srbije na događaje mogli bi oblikovati naredne poteze.
Kako će reagovati Zapad? – EU, SAD i OHR pažljivo prate razvoj događaja. Ako situacija eskalira, možemo očekivati nove sankcije ili diplomatske pritiske.
Šta kaže opozicija u RS-u? – Trenutno, opozicija u Narodnoj skupštini RS-a djeluje kao najvažniji faktor unutar Republike Srpske koji može uticati na tok događaja.
Sudar institucija ili pobjeda prava?
Hoće li pravosudni sistem BiH dokazati svoju snagu i nezavisnost, ili će politički pritisci nadvladati pravnu državu? Hoće li se ova naredba izvršiti bez otpora, ili će se sve pretvoriti u novu tačku destabilizacije? Ono što je sigurno – naredni dani biće vrlo važni za pravac u kojem će se BiH kretati.
Jedno je jasno: zakon se može ignorisati neko vrijeme, ali ne zauvijek. Šta god da se dogodi, sudski sat otkucava, a pravda ne voli da čeka.
NSRS: Donesena odluka o pokretanju procesa izrade novog ustava RS-a!
Čavalić negira tvrdnje FMT: Drastičan pad prometa u FBiH zbog zabrane rada nedjeljom
