Visoka inflacija, borba centralnih banaka protiv zaoštravanje monetarne politike, rat u Ukrajini dodatno je ubrzao inflacijske pritiske zbog porasta cijena hrane i energije.
Svjetska, a i bosanskohercegovačka ekonomija ove godine bilježili su rekordne stope inflacije, energetskoj krizi i padu industrijske proizvodnje u zemljama Europske unije, koja je najveće izvozno tržište bh. privredi.
Gotovo svi sektori trpe posljedice, ali Nova godina sa sobom nosi nova očekivanja i nadu u bolje sutra. Zbog toga smo upitali predstavnike iz različitih sektora i ekonomiste kakva su im predviđanja za 2023. godinu.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić za Akta.ba kaže kako je nesporno da će svjetska, ali i bh. ekonomija u 2023. godini i dalje osjećati posljedice događaja iz prethodnih i ove godine.
Tu prije svega misli na pandemiju COVID-19, od čijih posljedica se ekonomija nije uspjeli ni oporaviti, a već smo se u 2022. godini susreli sa novom velikom krizom, ratom u Ukrajini.
Pojedine članice Udruženja poslodavaca u FBiH su se već suočile se smanjenjem narudžbi iz zemalja EU, što je direktna posljedica krize.
Dodaje da je davno bilo vrijeme, ali sada je posljednji momenat da svi zajedno urade ključne korake u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta i smanjenju opterećenja na rad. Udruženje poslodavaca u FBiH godinama insistira na smanjenju poreza i doprinosa na plaće na maksimalno 30 posto. UPFBiH je pripremio prijedloge vlastima čijim bi brzim usvajanjem već januarske plaće u FBiH u 2023. godini mogle biti značajno povećane.
KAKO ĆE BH. PRIVREDA PREBRODITI IZAZOVE
“Podsjećam da smo istaknuli naš zahtjev da se odmah po formiranju izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima održe tematske sjednice vlada posvećene stanju u privredi, donesu mjere koje će olakšati poslovanje. Ponudili smo 40 mjera, izmjena i dopuna postojećih propisa, čije bi usvajanje značilo povećanje ne samo minimalnih, nego svih plaća uposlenih, nove investicije i nova radna mjesta, punjenje budžetskih i vanbudžetskih fondova, smanjenje sive ekonomije itd. A svega ovoga ne može biti bez zaustavljanja iseljavanja radnika, posebno mladih i njihovog zadržavanja u BiH”.
Napominje da se mora hitno rješavati problem nedostatka kvalificirane radne snage kroz izmjene Zakona o strancima na državnom nivou, rasterećenja zavoda za zapošljavanje u smislu da je u ovome trenutku najveći broj prijavljenih tamo zbog zdravstvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje mora biti zagarantirano svakom građaninu u FBiH, a na zavodima zdravstvenog osiguranja moraju biti oni koji zaista I aktivno traže i žele posao.
“Neophodna je reforma obrazovnog sistema i njegovo prilagođavanje tržištu rada. Poslodavce treba rasteretiti i kada je u pitanju zdravstveno osiguranje i smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavaca sa aktuelnih 42 na 15 dana. Da ne govorimo o potrebi ukidanja ili makar smanjenja brojnih I preskupih parafiskalnih nameta ! Ove i druge mjere koje smo predložili, ukoliko budu brzo razmotrene, usvojene i provedene daju nam nadu da će bh. privreda uspješno prebroditi izazove koje nam donosi poslovna 2023. godina”, ističe.
Za početak, očekuje unaprjeđenje ekonomsko-socijalnog dijaloga između vlasti, sindikata i poslodavaca, kako bi se o ovim pitanjima konačno progovorilo i kako bi se usaglašavali neophodni prioritetni koraci.
NEĆE DOĆI DO RECESIJE U BiH
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka u BiH u narednoj godini očekuje da će rast BDP-a usporiti na 1,2% u BiH, sa tendencijom da se približi nuli. I
Ipak, smatra da ipak doći do recesije u BiH, dok se ista očekuje u EU.
“Rat u Ukrajini i dalje ima najveći uticaj na EU i nema direktan ekonomski učinak na BiH obzirom na ograničene ekonomske veze sa Ukrajinom već se indirektno prenosi na BiH. Ne očekuju se neke posebne promjene u odnosu na trenutno stanje, odnosno očekuje se blago smanjenje inflacije u 2023 iako će I dalje ostati na visokom nivou (rast cijena u 2022. godine. dosegao je i do 20% kada je u pitanju hrana, koja predstavlja 50% inflacije obzirom da hrana nosi visok udio potrošačke korpe). Očekivanja su da će nova vlast unijeti pozitivne pomake koji će se odraziti i na ekonomsku aktivnost u zemlji”, kazao je.
Što se tiče kreditne i depozitne aktivnosti, nakon blagog usporavanja Kutle dodaje da ponovo imamo ubrzanu i povećanu kreditnu aktivnost a depoziti su na historijski visokoj razini od 28,9 milijardi KM (oktobar 22).
“Moguć je blagi rast kamatnih stopa koji je i dalje znatno manji od inflacije koja premašuje 17%. Treba napomenuti da se previše paznje posvećuje rastu kamatnih stopa na kredite kao potencijalnom problemu. Pravi-glavni problem kredita je krivo potrošena glavnica, a ne kamata. Na ovoj razini inflacije pravilno utrošenim- investiranim kreditom samo u jednoj godini profitira se za više od 15%“, poručio je.
NEZAINTERESOVANOST DRŽAVE
Veliku štetu u godini ovoj teškoj godini pretrpjeli su i poljoprivrednici. Osim problema uzrokovanih inflacijom, dodatni problem stvara nedostatak radnika.
Pomoć u obliku plavog dizela čekaju već deceniju. Vlasti i dalje odbijaju donošenje odluke koja bi značila jeftiniju poljoprivrednu proizvodnju, ali i jeftiniji proizvod za sve potrošače.
“Ako bi se nastavio ovakav trend kao predhodne godine, ne čeka nas ništa dobro. Primarna poljoprivredna proizvodnja je u padu, a sve iz razloga nezainteresovanosti države da pomogne i održi domaću proizvodnju”, kaže nam Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH
Generalno, dodaje, Bosna i Hercegovina ima vrlo malu i jako skupu proizvodnju, a sve radi nedovoljnog ulaganja u istu.
“Problem imaju i puno jače ekonomije od naše, možete zamisliti kako je kod nas. Uglavnom vrlo loša predviđanja za narednu godinu, osim ako se ne desi neko čudo pa da vlasti progledaju i pomognu, a imamo sve uslove da možemo proizvesti skoro sve što treba za potrebe državne i njenih građana”, naglašava Bićo.
USPORAVANJE INFLACIJE
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da je ekonomske prognoze za 2023. godinu vrlo teško donijeti zbog dosta nepoznatih faktora koji mogu uticati na ekonomska kretanja.
“Ipak, iz trenutne perspektive, ukoliko ne bude vanrednih okolnosti i događaja poput agresije Rusije na Ukrajinu, onda možemo očekivati usporavanje inflacije, koja neće proći, ali će rasti po sporijim stopama u odnosu na ovu godinu, uz usporavanje ekonomskih kretanja ili recesiju – pad ekonomske aktivnosti, ukoliko dođe do problema u funkcionisanju pojedinih zemalja Europske unije, nama najbitnijim Njemačke i Italije. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da vlasti što prije definišu mjere i prijedloge kojima će pomoći privredi i građanima, kako bi što bolje dočekali eventualnu krizu i spremno odgovorili na istu”, ističe Hadžić.