Šokantni primjeri maloljetničkih brakova: Prodavali djecu za ovcu ili rakiju
Maloljetnički brakovi u BiH i dalje su veliki društveni problem koji često prolazi nezapaženo, unatoč naporima institucija i zakonskim okvirima. Zbog siromaštva i kulturnih normi, mnoge maloljetnice suočavaju se s prisilnim i ugovorenim brakovima. Šokantni primjeri iz proteklih godina potvrđuju ozbiljnost ovog problema.
Katastrofalne posljedice siromaštva i tradicije
Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla, Indira Bajramović, podijelila je alarmantne slučajeve:
„Ja znam za slučajeve gdje je recimo dijete prodato za 3.000 KM, ili gdje je majka dala kćerku za ovcu, ili otac za litar rakije, to je katastrofa šta se dešava.“
Ovi slučajevi često ostaju neprijavljeni, što dodatno otežava borbu protiv ove prakse. Socijalni radnici ponekad otkriju problem kroz druge slučajeve i reaguju na vrijeme.
Izazovi sistema i procesuiranje slučajeva
Amira Hodžić, direktorica Centra za socijalni rad Lukavac, istakla je:
„Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka, osuđujuća presuda bila je kazna zatvora. Uspijevamo kroz socijalna davanja shvatiti da se radi o socijalnom braku, onda djelujemo u saradnji sa policijom i postupamo po porodičnom zakonu.“
Iako pravna regulativa postoji, slučajevi maloljetničkih brakova često prolaze „ispod radara“. Tek kada dođe do teških posljedica, poput nasilja ili smrti, sistem reaguje retroaktivno, kako je istakao Samir Arnaut iz Ureda OSCE-a u Tuzli.
Edukacija kao ključ prevencije
Maloljetnički brakovi najčešće se dešavaju u romskim zajednicama. Udruženja Roma, u saradnji sa školama, MUP-om i drugim institucijama, ulažu velike napore u edukaciju kako bi se smanjila učestalost ovih brakova.
Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja Ministarstva obrazovanja i nauke TK, kazao je:
„Radi se na edukaciji u romskim zajednicama, u saradnji sa školama i zajednicama. To je veoma važno jer ne smijemo nastaviti taj kontinuitet i vidimo da ima rezultata.“
Poziv na zajedničku akciju
Na nedavnom okruglom stolu predstavnici institucija i organizacija složili su se da maloljetnički brakovi zahtijevaju hitnu reakciju svih društvenih aktera. Edukacija je prepoznata kao ključni stub prevencije, uz potrebu za većom odgovornošću i bolju primjenu zakonskih rješenja.
Ovaj problem zahtijeva ne samo pravnu, već i širu društvenu akciju kako bi se zaštitila prava i budućnost djevojčica u BiH.
