Prekoračenje rokova, dostavljanje odgovora koji su nepotpuni ili slanje informacija u obliku koji nije propisan zakonom samo su neki od pokazatelja neozbiljne i proizvoljne primjene zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, zbog čega je građanima otežan pristup podacima koji su po svojoj prirodi javni, piše Transparentno.ba.
SKORO POLOVINA JAVNIH ORGANA NE ODGOVARA NA ZAHTJEVE
Skoro polovina javnih organa ne odgovara na zahtjev za slobodan pristup informacijama u zakonskom roku odgovara a tek nešto više od trećine institucija odnosno 140 od 394 obuhvaćenih istraživanjem, dostavilo je sve tražene podatke u zakonskom roku, pokazatelji su istraživanja koje prezentovano danas u Sarajevu u sklopu Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.
“Pristup informacijama jeste ključni pokazatelj stepena demokratičnosti države i to je mehanizam koji građanima daje mogućnost da učestvuje u javnim procesima”, izjavila je Aurélie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja pri Delegaciji Evropske unije u BiH u svom obraćanju na otvaranju konferencije “Izazovi pristupa javnim informacijama u BiH: Od usvajanja zakona do primjene”.
“Sloboda pristupa informacijama je jedan od temelja transparentne i odgovorne javne uprave ali i tekovina na kojima počiva ideja EU te napredak na tom polju predstavlja jedan od najvažnijih aspekata za razvoj demokratije” dodala je Valtat.
Istraživanje, koje je Transparency International u BiH sproveo u saradnji sa organizacijom “Vaša prava” Bosne i Hercehgovine u okviru projekta “Access for all – Jačanje pristupa informacijama za učešće građana” uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH, obuhvatilo je 394 javna organa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, a tražene su informacije o izdvajanjima za plate, zapošljavanju u 2022. i 2023. godini, te ugovorima o djelu zaključenim u posljednje tri godine.
ZAŠTITA LIČNIH INFORMACIJA
Podaci ukazuju da javni organi svoje odbijanje dostavljanja podataka najčešće pravdaju zaštitom ličnih informacija, kao što je u slučaju sa detaljima ugovora o djelu za koje je većina institucija da tvrdila da nisu od javnog interesa, uprkos zakonskim odredbama ali i tumačenjima Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koji primanja zaposlenih u javnom organu ne uživaju isti stepen zaštite privatnosti.
Istraživanje je ukazalo na vidljivu razliku u postupanju između nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, pa su tako ministarstva na nivou BiH u zakonskom roku odgovorili u 88,9% slučajeva, dok je tek 68% kantonalna ministarstva odgovor dostavilo na vrijeme.
Podaci takođe pokazuju da, iako se sporovi zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama rješavaju u okviru jedne do dvije godine, postoje značajna odstupanja pa je tako Kantonalni sud u Novom Travniku odluku donio za svega mjesec dana, dok se na odluku Kantonalnog Suda u Sarajevu čekalo od januara 2019.
“Cilj zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH jeste osigurati da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro te da promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, dok analiza primjene ovog zakona pokazuje da to nije slučaj”, rekao je Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći u TI BiH ALAC.
SPOROVI ZBOG KRŠENJA ZAKONA
TI BiH je u proteklih pet godina pokrenuo 93 upravna spora protiv javnih organa zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama a sam podatak da je 86% riješenih predmeta bilo u korist Transparency International u BiH govori da javni organi nedovoljno precizno tumače zakon, umanjujući značaj javnog interesa prilikom odluke da ne objave podatke koji su im traženi.
Ovo istraživanje potvrđuje ranije nalaze i analize koje je radio TI BiH kako javni organi pokazuju nezadovoljavajući stepen transparentnosti i zaštite javnog interesa stvarajući svojevrsnu pravnu nesigurnosti u postupku dobijanja javnih informacija.
TI BiH je ranije ukazao da nakon usvajanja četiri reformska zakona značajna za evropski put Bosne i Hercegovine, među kojima se nalazi i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa te nisu zabilježeni pozitivni pomaci.
