Ovo su zaista izazovna vremena, u kojima se, kao nikada prije, podrivaju načela sigurnosti, multilateralizma i saradnje koji zajedno čine temelj Helsinškog završnog akta, osnivačkog dokumenta OSCE-a, uspostavljenog prije gotovo 50 godina, izjavila je u razgovoru za Fenu glavna tajnica OSCE-a, Helga Maria Schmid koja je boravila u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Pored razarajućih posljedica rata u Ukrajini, naglašava ona, pojavljuju se i druge sigurnosne prijetnje. Tenzije među velikim silama, regionalni sukobi, radikalizacija koja vodi ka terorizmu, klimatske promjene, kao i rastući trend cyber prijetnji i hibridnih taktika sukoba, samo su neki od njih.
”Državne granice ne zaustavljaju ove izazove, te na iznalaženju odgovora moramo raditi zajedno. Ovo je upravo ono što OSCE radi: mi okupljamo države, razvijamo regionalna rješenja i radimo na zajedničkom prevazilaženju problema. Borba protiv klimatskih promjena je dobar primjer u kom je OSCE značajan partner – ne samo da nudimo platformu za politički dijalog, nego također nudimo konkretne projekte koji jačaju regionalnu saradnju, uključujući ovdje, u Jugoistočnoj Evropi. Također radimo na unapređenju izgradnje povjerenja i saradnje na lokalnom nivou, što je osnova za svaku prosperitetnu zajednicu. Misija OSCE-a u BiH, na primjer, vodi Gornjodrinsku inicijativu. Ova inicijativa okuplja 11 općina/opština koje zajednički rade na promociji turističkog potencijala dijela države koji ne privlači mnogo investicija, uprkos svojoj ljepoti i potencijalu za razvoj. Kroz ovu inicijativu, lokalni zvaničnici rade za dobrobit svojih građana. Ovaj projekat je inspirisan inicijativom pet načelnika općina majevičke planinske regije koji su odlučili ostaviti po strani nasljeđe rata kako bi izgradili bolji svijet za svoje lokalne zajednice. Za ovu inicijative, kao i za sav ostali fantastičan posao koji obavljamo, mogu zahvaliti našem lokalnom i međunarodnom osoblju koje radi širom države, ističe Schmid.
Dodaje kako je Bosna i Hercegovina prelijepa zemlja, koju je posjetila u više navrata, 2021. godine, kao i ured OSCE-a u Travniku, gdje je iz prve ruke mogla vidjeti značaj aktivnosti OSCE-a na terenu. Posebno zadovoljstvo joj je bio, kaže, posjetiti muzej jednog od njenih najdražih pisaca, Ive Andrića.
Odgovarajući na pitanje koliko u današnjim geostrateškim okolnostima OSCE može ispunjavati svoju temeljnu misiju, a to je održavanje i jačanje sigurnosti i suradnje u Europi Helga Maria Schmid kaže da je OSCE i dalje jedina globalna platforma za sigurnosni dijalog koji uključuje ne samo Rusiju i Ukrajinu nego i države EU, Sjedinjene Države, Kanadu, države Centralne Azije i Jugoistočne Europe.
”Sastanak svih 57 država članica OSCE-a, na sedmičnoj osnovi, te time efektivno stvaranje platforme za ispunjenje odgovornosti je jedna od naših glavnih snaga. Bitno je naglasiti da mi ne djelujemo u vakuumu. Saradnja s međunarodnim i regionalnim organizacijama, nedržavnim akterima i organizacijama civilnog društva jeste i ostaće ključna u rješavanju sigurnosnih problema u državama članicama OSCE-a i šire. Puni potencijal OSCE-a ogleda se u našem prisustvu u 12 terenskih misija u Jugoistočnoj Evropi, Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, te našim aktivnostima na Južnom Kavkazu. Naš angažman prevazilazi isključivo vojnopolitički element sigurnosti nego, jednako tako, obuhvata i ekonomski i okolišni aspekt sigurnosti, te ljudsku dimenziju sigurnosti. Ovakav višedimenzionalan pristup nam je potreban više nego ikad kako se suočavamo s novim sigurnosnim prijetnjama. Od rješavanja problema nezakonite trgovine malim oružjem i lakim naoružanjem preko borbe protiv rastuće sigurnosne prijetnje koju nameću klimatske promjene, do borbe protiv opakih posljedica korupcije i jačanja vladavine prava, i dalje uspijevamo obaviti posao. Djelujemo u lokalnom okruženju, ispunjavajući u punom smislu naše obaveze u okviru aktivnosti prilagođenih potrebama zajednica kojima pomažemo. U svom radu, okupljamo sve, uključujući žene i mlade, jer društvo može prosperirati jedino kada su svi predstavljeni i kada se svi glasovi čuju”, kaže Schmid.
Govoreći o glavnim izazovima na Zapadnom Balkanu, koji se često spominje kao neuralgična tačka Evrope, glavna tajnica naglašava da OSCE djeluje na području Jugoistočne Europe već preko 30 godina.
”Svjedočili smo mnogim promjenama u ovoj regiji, od kojih su mnoge bile pozitivne. Međutim, uprkos velikom napretku koji je ostvaren, ova regija se i dalje suočava s veoma složenim izazovima. Stalna etnička podijeljenost i nacionalistički stavovi i dalje su problem u ovoj regiji. Neriješeni sporovi i nepravde počinjene u prošlosti pogoršavaju međunacionalne tenzije i ometaju napredak ka pomirenju i stabilnosti. Sprečavanje eskalacije, jačanje institucija, jačanje vladavine prava i zbližavanje zajednica, ključna su područja u kojima OSCE djeluje. Radimo kroz našu prisutnost na terenu u okviru šest terenskih misija, ali i u partnerskom odnosu s drugim međunarodnim akterima. Tokom sastanka s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, koji smo održali ove sedmice, razgovarali smo o vidljivom napretku ostvarenom kao rezultat saradnje između OSCE-a i Bosne i Hercegovine, te zaista regiji u cjelini”, kaže ona.
Kao primjer navodi to da „aktivno radimo širom Jugoistočne Europe na jačanju pravosudnog odgovora na organizirani kriminal i korupciju i to kroz Regionalni projekt praćenja suđenja, koji finansira EU“. Taj projekt temelji se na saradnji šest Misija OSCE-a u regiji i lokalnih vlasti na prikupljanju podataka o relevantnim pravosudnim sistemima sa sveukupnim ciljem jačanja transparentnosti njihovog rada, njihove nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti. Na provedbi ovog projekta, OSCE tijesno sarađuje sa stručnjacima iz pravosudnog sektora, što je zaista „odraz jedne od naših najvećih snaga, a to je naše prisustvo na terenu i saradnja s lokalnim akterima“.
”Naravno, postoje i drugi izazovi koji pogađaju region. Značajan izazov kome je potrebno hitno posvetiti pažnju, slično kao i drugdje, predstavlja povećanje broja slučajeva nasilja nad ženama. Pitanje sprečavanja nasilja nad ženama i preduzimanje koraka ka istinskoj rodnoj ravnopravnosti je za mene od velike važnosti. Kada su žene sigurne, od toga cijelo društvo ima koristi – ekonomski, socijalno, politički – svima nam je bolje. Tokom moje posjete sam imala priliku otvoriti Treću preglednu konferenciju o rodno zasnovanom nasilju u Sarajevu, zajedno sa ministrom vanjskih poslova BiH Konakovićem i ministrom sigurnosti BiH Nešićem. Ovakva aktivnost naglašava rad OSCE-a, u ovom slučaju putem Misije, u borbi protiv nasilja nad ženama kroz tri stuba intervencije: prema izvršnim tijelima, prema parlamentima i prema političkim strankama. Primila sam k znanju dosadašnji napredak koji je postigla Bosna i Hercegovina u unapređenju rodne ravnopravnosti i borbi protiv nasilja nad ženama, ali sam takođe naglasila da ostaje još mnogo posla. Iskorjenjivanje ovog užasnog zločina zahtijeva napor svih segmenata društva, od tijela vlasti do predstavnika civilnog društva. Ovo ne važi samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli region”, ističe Schmid.
OSCE je bio vrlo kritičan prema nekim odlukama u BiH, uključujući prijetnje secesijom iz RS-a. Na pitanje što vidi kao glavne probleme u BiH i što su glavne zamjerke vlastima u BiH Schmid kaže da nažalost, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, određene vođe nastavljaju podizati tenzije, iskorištavajući nezacijeljene rane i traumu mnogih ljudi u Bosni i Hercegovini. Čineći to, oni aktivno rade protiv funkcionalne i demokratske države.
”Opasna secesionistička retorika je u suprotnosti i sa slovom i sa duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma te, što je važno istaći, predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine, kao i šireg regiona. Prijetnje raspadom su neodgovorne, te skreću pažnju i resurse sa stvarnih problema i izazivaju zabrinutost i strah među građanima. Nedavno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske u pravcu jednostranog prijenosa nadležnosti sa državnog na entitetski nivo sa ciljem stvaranja paralelnog izbornog sistema, zajedno sa secesionističkim prijetnjama, je u suprotnosti sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine i urušava ukupnu funkcionalnost i stabilnost države. Tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova ove sedmice sam još jednom naglasila hitnu potrebu da sve političke vođe djeluju konstruktivno i da sarađuju unutar institucija na državnom nivou u svrhu provedbe neophodnih reformi u interesu svih građana, kao što je naznačeno u zajedničkoj izjavi koju sam objavila sa predsjedavajućim OSCE-a, ministrom vanjskih poslova Malte Ianom Borgom, prije dvije sedmice”, kaže glavna tajnica OSCE-a.
Kada su u pitanju posljedice nedovoljne učinkovitosti u institucionalnoj borbi protiv korupcije u BiH Schmid naglašava da se borba protiv korupcije još uvijek odvija čak i u državama u kojima je demokratski poredak davno uspostavljen, te nije izazov samo u ovom regionu.
”Bosna i Hercegovina je ostvarila određeni napredak u oblasti zakonodavstva, što se pokazalo usvajanjem nekoliko važnih zakona u borbi protiv korupcije, kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Njihova djelotvorna provedba će biti od koristi za političke i ekonomske izglede svih, od pojedinaca do privatnog sektora. Međutim, korupcija ostaje velika prijetnja koja podriva ne samo temelj države, nego takođe podstiče i iseljavanje. Prema nedavno objavljenom Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu Transparency Internationala, Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu u regionu i na pretposljednjem mjestu na cijelom evropskom kontinentu. To bi trebalo da zabrine svakog građanina. Stoga, postoji hitna potreba za uspostavljanjem snažnog sistema za sprečavanje korupcije u Bosni i Hercegovini i za pružanje podrške djelotvornim odgovorima pravosuđa na korupciju. OSCE će nastaviti da podržava te napore, ali je krajnja odgovornost na izabranim političkim vođama”, poručuje Schmid.
(RTV Slon/Fena)
