Savjeti iz Hemofarma – Alergijske bolesti značajno utiču na kvalitet života

Piše: mr ph. Davorka Kopanja, Hemofarm

Alergije su reakcije imunološkog sistema na supstance poput polena, grinja, peruti, dlaka životinja, ili određene hrane koje obično ne izazivaju probleme kod većine ljudi. Problem nastaje kada imuni sistem postane preosjetljiv i počne ove supstance prepoznavati kao opasnost, aktivirajući čitav niz reakcija kako bi se zdravlje „zaštitilo”. Supstanca koja je pokrenula imuni odgovor naziva se alergen.

Alergijske bolesti značajno utiču na kvalitet života, obavljanje svakodnevnih aktivnosti i zdrav san, a procjene govore da 10% do 30% populacije ima neku vrstu alergija. Češće se javljaju u razvijenim zemljama, pogotovo kod djece i mlađih ljudi. Na porast alergija utiču različiti faktori, uključujući globalno zagrijavanje i zagađenost vazduha. Pokazalo se da toplije vrijeme i viši nivoi ugljen-dioksida stimulišu rast biljaka i povećavaju proizvodnju polena, što zajedno sa produženim sezonama cvjetanja biljaka, pogoršava simptome polenske groznice. Smatra se i da prevelika higijena, te izloženost sve većem broju hemikalija utiče na porast alergija.

Savjeti iz Hemofarma - Alergijske bolesti značajno utiču na kvalitet života

Inhalatorni alergeni:  Alergeni iz vazduha, poznati i kao inhalatorni alergeni, uključuju polen različitih vrsta drveća, kao što su topola, breza, vrba i lijeska, kao i polen trave i korova (ambrozija). Osim polena, tu su i grinje, prašina, te dlake i perje domaćih životinja i kućnih ljubimaca. S druge strane, najpoznatiji alergeni iz hrane, odnosno nutritivni alergeni, obuhvataju kikiriki, orase, bademe, soju, pšenicu, bobičasto voće, čokoladu, jaja, mlijeko, morske plodove, te konzervanse i aditive koji se koriste u prehrambenoj industriji. Alergijske reakcije mogu izazvati lijekovi, kao i ubodi insekata, hemikalije, sunce i drugi faktori, čime se dodatno komplikuje situacija za osobe sa alergijama. Kontakt sa alergenima može se dogoditi preko kože, disajnih puteva ili konzumiranjem namirnica.

Najčešća alergijska oboljenja: Među najčešćim alergijskim oboljenjima su alergijski rinitis, poznat i kao polenska kijavica, koji zahvata nos i oči, izazivajući simptome kao što su kihanje, curenje nosa, svrab u očima i začepljenost nosa. Alergijska astma pogađa pluća i karakteriše se napadima otežanog disanja, kašljem i stezanjem u grudima. Urtikarija, također poznata i kao koprivnjača, predstavlja alergiju koja se manifestuje na koži, uzrokujući pojavu crvenkastog osipa i svrab.

Analfilaktička reakcija je najopasnija, zahvata cijelo tijelo i predstavlja vrlo ozbiljnu i životno ugrožavajuću alergijsku reakciju koja zahtijeva hitni medicinski prijem.

Kod svih alergijskih oboljenja, kao prva mjera preporučuje se izbjegavanje izloženosti alergenima, koliko je to moguće, a dodatne informacije o alergijama i alargenima može se pronaći i na web stranici: https://www.lavrena.ba.

Alergijski rinitis je najčešće alergijsko oboljenje. Može da bude sezonski (povremeni) i stalni (cjelogodišnji).  Sezonski je uzrokovan alergenima koji se pojavljuju u određenom godišnjem dobu i najčešće je vezan za cvjetanje i polen biljaka, zbog čega se naziva još i polenska kijavica. Lijekovi protiv alergija se uglavnom uzimaju po potrebi, tokom izloženosti polenu biljke na koji je osoba alergična.

Cjelogodišnja alergija: Ipak, sve veći problem predstavlja cjelogodišnji alergijski rinitis, kod kojeg osobe reaguju na alergene koji su stalno prisutni u prostoru u kojem borave, a najčešće su to grinje, prašina, buđ ili perut i dlake kućnih ljubimaca. Kod ovih vrsta alergija, lijekovi se trebaju uzimati u dužem periodu i pod kontrolom ljekara.

U zavisnosti od vrste i težine simptoma, u terapiji se koriste različite vrste lijekova čija je uloga da upravo olakšaju simptome alergija: oralni i intranazalni antihistaminici, intranazalni kortikosteroidi, inhibitori leukotrijena, a od koristi mogu biti i dekongestivi i rastvori za ispiranje nosa. Bez recepta su dostupne određene vrste antihistaminika koji smanjuju simptome uzrokovane oslobađanjem histamina (loratadin, levocetirizin i feksofenadin) i dekongestivi  koji smanjuju začepljenost nosa (nafazolin, ksilometazolin, oksimetazolin), dok se ostali lijekovi  uzimaju isključivo na ljekarski recept.

Levocetirizin je jedinstvena molekula, dostupna u BiH, u borbi protiv alergija. Predstavlja nesedativni antihistaminik novije generacije koji se koristi za efikasno olakšanje simptoma koji prate alergijski rinitis (sezonski i cjelogodišnji) i koprivnjaču. Karakteriše ga brz početak djelovanja, jer brzo ublažava simptome poput kihanja, svraba, začepljenja nosa, te crvenila i svraba kože. Ima dugotrajno djelovanje, obezbjeđuje olakšanje tokom cijelog dana, zbog čega se uzima jednom dnevno. Prije upotrebe obavezno pročitati upustvo o lijeku, a o svim dodatnim informacijama i mjerama opreza potrebno je posavjetovati se sa ljekarom ili farmaceutom.

Sve veća učestalost alergija povezana je sa zagađenošću vazduha i klimatskim promjenama koje produžavaju period izloženosti alergenima. Prepoznavanje alergija, njihovih simptoma, i primjena efikasnih strategija za izbegavanje alergena može značajno poboljšati kvalitet života oboljelih. Levocetirizin se izdvaja kao antihistaminik izbora za mnoge pacijente zbog efikasnog, brzog i dugotrajnog olakšanja simptoma alergija.

Vezane vijesti

TUZLA