Riad istražuje lijek za rak sa jednim ciljem: Pomoći građanima svijeta
O Bosancima i Hercegovcima koji postižu uspjehe širom svijeta često se pišu poučne i inspirativne priče. Jedna takva dolazi iz Osla (Norveška), gdje Riad Hajdarević, naučnik bosanskog porijekla, radi na istraživanju lijeka protiv raka, s ciljem da pruži nadu cijelom svijetu.
RTV Slon razgovarao je sa Riadom o njegovom životnom putu, profesiji, domovini te o mnogim drugim temama.
Život i odrastanje…
Riad je rođen u Bijeljini, ali je većinu života proveo na Ilidži kod Sarajeva, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
„U Oslo sam došao jer sam dobio ponudu za doktorske studije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Oslu. Može se reći da Bosna, nažalost, nije idealno mjesto za bavljenje naukom jer država ne stavlja prioritet na tu društvenu potrebu.
Često se spominje kako smo mi mala zemlja bez resursa za nauku, ali ja se ne bih složio s tim. Ipak, mislim da se tu radi o prioritetima, jer imate male zemlje kao Estoniju ili čak i Kubu gdje se radi odlična nauka i istraživanja.“
Svoj životni poziv nije izabrao slučajno; naglašava da je sve počelo tokom njegovih doktorskih studija.
„Moja inspiracija za istraživanje imunoterapije u liječenju raka dolazi iz mojih doktorskih studija, gdje sam istraživao autoimunitet kod ljudi. Tu sam shvatio da su ta dva patološka fenomena jako bliska i da se neki elementi mogu vrlo dobro prevesti u izučavanje raka.
Tokom doktorata sam se sve više fascinirao interakcijama između imunoloških ćelija i tumorskih ćelija, te činjenicom da tumor ima sposobnost ‘sakrivanja’ od imunološkog sistema. Pomisao da možemo osnažiti tijelo da prepozna i uništi maligne ćelije bila je i ostala jedan od najuzbudljivijih naučnih izazova za mene.“
Pomaganje ljudima kroz razvoj terapija za liječenje raka
Riad ne bi mogao reći da je u njegovom životu postojao neki specifičan trenutak preokreta, ali njegova izražena znatiželja, gotovo patološka, navela ga je da, jednom kada je počeo čitati o određenim temama, jednostavno nije mogao stati.
Pomaganje ljudima kroz razvoj novih terapija za njega predstavlja značajnu motivaciju, ali jednako ga privlači i intelektualni izazov te stimulacija koje taj proces donosi. Fasciniran prirodom i evolucijom, Riad pronalazi snažnu inspiraciju u želji da otkrije misterije koje su još uvijek nedokučene, što ga izuzetno motivira u njegovom radu.
Riad Hajdarević
“Imunoterapija je savremeni pristup liječenju raka koji koristi imunološki sistem pacijenta kako bi prepoznao i uništio tumorske ćelije. Ideja iza imunoterapije je da osnaži prirodnu odbranu tijela i pomogne imunološkim ćelijama da prepoznaju rak kao prijetnju, što tumorske ćelije često uspiju izbjeći zahvaljujući specifičnim mehanizmima.
Tumorske ćelije imaju sposobnost da “zavaraju” imunološki sistem, bilo mijenjanjem svoje površine ili oslobađanjem supstanci koje oslabljuju imunološki odgovor. Imunoterapija se fokusira na prevazilaženje ovih prepreka i vraćanje imunološkog sistema u stanje u kojem može učinkovito napasti tumor.”
“Na primjer: checkpoint inhibitori djeluju tako što blokiraju proteine poput PD-1 ili CTLA-4, koji tumor koristi da deaktivira T-ćelije. Blokadom ovih kontrolnih tačaka, imunološke ćelije postaju ponovo aktivne i mogu uništiti tumorske ćelije. Slično tome, CAR-T terapija uključuje genetsku modifikaciju T-ćelija pacijenta, što im omogućava da precizno ciljaju tumorske ćelije i eliminišu ih.
Tu su i monoklonska antitijela, koja se specifično vežu za tumorske ćelije i signaliziraju imunološkom sistemu da ih uništi. Imamo i vakcine protiv raka, koje treniraju imunološki sistem da prepozna i napadne tumorske ćelije, kao i citokinsku terapiju, koja koristi proteine poput interleukina-2 za povećanje imunološke aktivnosti.”
“Prednost imunoterapije u odnosu na tradicionalne metode, poput hemoterapije, leži u njenoj preciznosti. Ona djeluje ciljano na tumorske ćelije, uz minimalno oštećenje zdravih tkiva. Osim toga, imunoterapija često stvara dugotrajno “pamćenje” imunološkog sistema, što pomaže u prevenciji povratka raka. Iako imunoterapija ne djeluje kod svih pacijenata i vrsta raka, ona je već donijela značajan napredak u liječenju mnogih malignih bolesti i pružila novu nadu ljudima širom svijeta. To je zaista revolucionarno polje koje ima ogroman potencijal za budućnost medicine.”
Riad se bavi istraživanjem limfoma, ali njegovo istraživanje ima potencijal da se lako primijeni i na druge vrste raka. Fokusiran je na tumorno mikrookruženje, ne samo na sam rak, već i na sve što ga okružuje, uključujući zdrave stanice, krvne sudove i ostale elemente u njegovom neposrednom prostoru. Njegov cilj je pronaći način da aktivno djeluju na to mikrookruženje kako bi tijelo samo moglo riješiti problem malignih ćelija. On ističe da je tijelo prirodno sposobno boriti se protiv raka, ali se nešto poremetilo i omogućilo njegov razvoj.
Iako ne može ulaziti u previše detalja jer podaci još nisu objavljeni, Riad istražuje specifičnu vrstu ćelija unutar tumornog prostora, poznate kao T regulatorne ćelije. Ove ćelije imaju ključnu ulogu u regulaciji imunog sistema, usmjeravajući druge ćelije kada i šta da napadaju u organizmu. Kod autoimunih bolesti, ove ćelije su neaktivne, dok su kod raka prekomjerno aktivne, što sprečava druge imunološke ćelije da pravilno prepoznaju i unište maligne ćelije.
Dodaje i kako su prvi eksperimenti pokazali dobre rezultate i nadaju se da će uskoro imati dobre vijesti za javnost.
“Trenutno, direktna saradnja između norveških i bosanskohercegovačkih naučnika u oblasti biomedicine nije na zavidnom nivou. Međutim, postoje značajni temelji za razvoj takve saradnje. Norveška je već prisutna u Bosni i Hercegovini kroz različite projekte, posebno u IT sektoru, gdje je Agencija “Innovation Norway” aktivno uključena u organizaciju poslovnih foruma i povezivanje kompanija iz obje zemlje.
Ovi postojeći kanali mogu poslužiti kao platforma za proširenje saradnje na polje biomedicine. Također, inicijative poput “BH akademskog imenika” i BH futures foundation, pružaju odličnu osnovu za umrežavanje i potencijalnu saradnju s norveškim institucijama.
Što se tiče mog doprinosa unapređenju zdravstva u BiH, svakako planiram iskoristiti a i vec koristim u dobrom obimu stečena znanja i iskustva kako bih informirao o inovativnim pristupima sa imunoterapijom. Iako trenutna saradnja u oblasti biomedicine između Norveške i BiH nije dovoljno razvijena, postoje jasne mogućnosti i inicijative koje možemo iskoristiti za uspostavljanje i jačanje takvih veza. Moja je namjera aktivno raditi na tim mogućnostima kako bismo zajedničkim naporima unaprijedili zdravstveni sistem u BiH.“
Riad smatra da je balansiranje između naučnog istraživanja i očekivanja pacijenata jedno od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih aspekata njegovog rada. Kao naučnik, uvijek se oslanja na rigorozan i metodičan pristup istraživanju, vjerujući da samo temeljita nauka može rezultirati sigurnim i učinkovitim terapijama. Ipak, svjestan je hitnosti i emotivnosti koja prati očekivanja pacijenata, posebno onih kojima su trenutne terapijske opcije ograničene.
Često dobiva e-mailove s pitanjima na koja, nažalost, nema odgovore, što za njega predstavlja frustrirajuću stranu ovog posla. Iako sam ne radi direktno s pacijentima, svjestan je težine tog zadatka zahvaljujući kolegama koji se svakodnevno suočavaju s izazovima pružanja nade i podrške u kliničkim uvjetima. Riad priznaje da rad u ovoj oblasti zahtijeva veliku otpornost i posvećenost, kako na naučnoj tako i na ljudskoj razini.
Poruka mladima
Moja poruka mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine je da vjeruju u sebe, u svoje mogućnosti i snagu obrazovanja. Iako često može izgledati kao da su prepreke prevelike, važno je zapamtiti da odlučnost, znatiželja i posvećenost mogu prevazići i najteže izazove. Nauka i medicina su područja koja zahtijevaju strpljenje, ali nagrada je ogromna.
Prvo što bih savjetovao jeste da ulažu u svoje obrazovanje i da se ne boje tražiti prilike van svojih granica. Dobar temelj u biologiji, hemiji, matematici i drugim prirodnim naukama ključan je za ulazak u polje medicine i istraživanja. Također, učenje jezika, posebno engleskog, otvara vrata ka globalnim resursima i umrežavanju.
Važno je i ostati povezan sa zajednicom. Iako možda krenete na studije ili rad u inostranstvu, ne zaboravite svoje korijene i potencijal Bosne i Hercegovine. Možete se uključiti u projekte koji vraćaju znanje i resurse vašoj zemlji, bilo kroz online radionice, mentorstvo ili saradnju s lokalnim institucijama. Najvažnija stvar koju mogu podijeliti iz vlastitog iskustva jeste da nikada ne prestanete postavljati pitanja i tražiti odgovore.
Nauka je proces kontinuiranog učenja i prilagođavanja. Ako imate strast prema istraživanju, inovacijama i želju da pomognete drugima, vaša karijera u medicini ili nauci neće biti samo posao, već i misija. Za kraj bih jos samo citirao Zabranjeno pusenje i rekao „Život je jedan, živi ga Fikreta.”
Hoće li Azur biti prvi dječak iz Tuzle izliječen od autizma?
