Resić: Životni vijek produžen i poboljšan, unaprijediti i kvalitetu života starijih osoba

Internacionalna akademija BiH (IANU BiH) u suorganizaciji sa Univerzitetom u Sarajevu, Evropskom asocijacijacijom profesora emeritusa i Olimpijskim komitetom BiH organizator je Simpozija ‘Zdravo starenje’ planiranog za subotu u Sarajevu, a tim događajem bit će obilježen 1. oktobar – Međunarodni dan starijih osoba.

Prema riječima potpredsjednice IANUBiH akademikinje prof. dr. Halime Resić, Evropska asocijacija profesora emeritusa (E.A.P.E.) prvi put je pridružila Sarajevo da, kao jedan od devet gradova Evrope, simpozijumom ‘Zdravo starenje’ obilježi Međunarodni dan starijih osoba.

– To je, vjerujem, trenutak kad je svijet postao svjestan da zanemarujemo, diskriminišemo i prepuštamo nedaćama jednu populaciju ogromnu po broju, ali još i veću po značaju – navodi Resić u izjavi za Fenu.

Kako je kazala, svaka osoba starija od 65 godine stvarala je, gradila, osmišljavala i inovirala da bismo, uprkos poratnim traumama i svim izazovima 21. vijeka te često napetoj političkoj situaciji, ipak i uživali u prilikama kakve nismo imali.

– Dan starijih osoba, 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, obilježava se uz jasnu poruku i poziv “Ispunjavanje obećanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prema starijim osobama: kroz generacije”. Ipak, diskriminacija zasnovana na dobi, u institucijama te stavovima i u praksi, i dalje je u porastu – kazala je.

Akademkinja Resić mišljenja je da moramo otklanjati sistemske i strukturne prepreke prema starijim osobama u kontekstu rada, životnog standarda, prilika za učenje, pristupa uslugama i resursima zbog starosnih stavova.

– Moramo mijenjati diskriminatorne zakone i politike, osigurati jednake prilike za finansiranje – pristupačnost i priuštivosti, između ostalih stvari neophodnih za dostojanstven i kvalitetan život – naglašava.

Podsjeća da je životni vijek zahvaljujući nauci (posebno medicini), produžen i poboljšan zajedno s opštim zdravstvenim prilikama. Kvaliteta života, nakon 65 godina starosti, se takođe mora popraviti i unaprijediti.

– Na nama, iz akademske zajednice je što kvalitetnije da radimo za dobro cijeloga bosanskohercegovačkog društva, svih generacija – kazala je.

Bez upuštanja u detaljne statistike i predviđanja, Resić naglašava da je prema projekcijama Ujedinjenih nacija tempo starenja stanovništva mnogo brži nego u prošlosti. U periodu između 2015. i 2050. godine udio svjetske populacije starije od 60 godina bit će, kako je kazala, skoro udvostručen – sa 12 na 22 posto.

– Duži životni vijek nudi mogućnosti za društvo u cjelini, ne samo za starije ljude i njihove porodice. Pruža priliku i za nove aktivnosti poput dodatnog obrazovanja, nove karijere ili bavljenje onim što pričinjava zadovoljstvo ali je odavno zanemareno – naglasila je.

Podsjeća da stariji ljudi na mnogo načina doprinose svojim porodicama i zajednicama, ali da opseg tih mogućnosti i doprinosa uvelike zavisi od njihovog zdravlja.

– Moramo promijeniti politike, otklanjajući diskriminatorne, kao i navike te ići prema zdravijim stilovima života da bi godine bile kvalitetne i ispunjene – kazala je prof. dr. Resić.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda 30. decembra 1990. godine proglasila je 1. oktobar za Međunarodni dan starijih osoba s ciljem promicanja održivog aktivnog starenja u zajednicama. Prepoznajući starenje kao globalni izazov, 2021. – 2030. proglašena je dekadom zdravog starenja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, do 2050. godine svaka šesta osoba na svijetu bit će starija od 65 godina (16 posto svjetske populacije), u odnosu na svaku jedanaestu osobu u 2019. godini (9 posto svjetske populacije). Ove godine Evropska asocijacija profesora emeritusa (E.A.P.E.) želi obilježiti taj dan u nekoliko evropskih gradova Catania, Kosice, Napulj, Salerno, Sarajevo, Caserta, Atina, Beograd i Padova, a Sarajevo se prvi put pridružuje obilježavanju i promociji te društveno značajne oblasti.

RTV Slon/Fena

Vezane vijesti

TUZLA