Smanjenje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB) nije značajno uticalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, kreditno zaduženje građana bilježi rast, pri čemu je u Federaciji BiH ukupni iznos kredita povećan za 10 posto.
Od juna prošle godine ECB je pet puta smanjila ključne kamatne stope, naglašavajući da bi to trebalo olakšati pristup kreditima za građane i preduzeća, što bi podstaklo potrošnju i investicije.
“Ublažavanje monetarne politike ECB-a trebalo bi stimulisati kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Ipak, kamatne stope na našem tržištu ostaju stabilne i slične onima iz proteklih pet godina. Kreditna aktivnost je očuvana i ne zavisi od kretanja u EU”, navode iz Agencije za bankarstvo FBiH za Fenu.
Ističu da kamatne stope na kredite za građane i preduzeća nisu doživjele značajne promjene u odnosu na prethodnih pet godina te očekuju da će tržišna situacija ostati slična i u nastavku godine.
Ipak, upozoravaju da potencijalni rizici dolaze izvan finansijskog sektora, posebno u slučaju unutrašnjih nestabilnosti.
Povećanje kreditnog zaduženja građana
Prema preliminarnim podacima, na kraju 2024. godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite građanima iznosila je 6,67 posto. Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u Federaciji BiH dostigla je 9,5 milijardi KM, bilježeći rast od 10 posto u poređenju s krajem 2023. godine.
Posebno se ističe rast potrošačkih kredita, koji su krajem 2024. iznosili 7,3 milijarde KM, što je povećanje od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Unutar kredita za opštu potrošnju, nenamjenski potrošački krediti i dalje dominiraju, iako se njihova vrijednost stabilizovala. Istovremeno, zabilježen je rast namjenskih potrošačkih i hipotekarnih kredita te kartičnih proizvoda s odgođenim plaćanjem”, navode iz Agencije. Ovakva struktura, dodaju, može ukazivati na umjeren rast potrošnje ili povećani fokus na trajna dobra.
Stambeni krediti su krajem 2024. godine dostigli 2,1 milijardu KM, što predstavlja povećanje od 18 posto ili 327 miliona KM u odnosu na kraj 2023. godine.
Govoreći o kretanjima kamatnih stopa, iz Agencije objašnjavaju da su, zahvaljujući poduzetim mjerama, ublaženi ili potpuno spriječeni negativni efekti rasta kamatnih stopa u EU.
“Povećanje kamatnih stopa zabilježeno je samo kod dijela kreditnog portfelja koji je vezan za referentne kamatne stope iz EU-a, ali u većini slučajeva ne prelazi 2 posto”, ističu.
Dodaju da bi trendovi iz EU mogli uticati na domaće tržište samo kod kredita kod kojih su ranije zabilježene promjene, ali tek kada referentne stope ECB-a padnu na 2 posto ili niže, što bi omogućilo povoljnije uslove za privredni rast i stabilizaciju inflacije.
Trenutno, ključni ekonomski izazov ostaje oporavak glavnih trgovinskih partnera i izbjegavanje recesije, zaključuju iz Agencije.
Promjene u naknadama za bankarske usluge
U periodu od 2022. do 2024. godine došlo je do određenih promjena u naknadama koje banke u Federaciji BiH naplaćuju fizičkim i pravnim licima.
Agencija za bankarstvo FBiH ima ovlaštenja da prikuplja i objavljuje uporedne podatke o naknadama za pravna lica, dok su za fizička lica uvedene usluge usklađene s principima finansijske inkluzije. U tom kontekstu, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje finansijske inkluzije i održivog poslovanja banaka, koja se primjenjuje od 31. marta 2024. godine.
U 2025. godini očekuju se dalja prilagođavanja regulatornog okvira, čime bi se povećala transparentnost osnovnih bankarskih usluga i njihova pristupačnost. Digitalizacija bankarskih usluga mogla bi dodatno poboljšati dostupnost i konkurenciju na tržištu, zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH.
