U Bosni i Hercegovini, ekonomska situacija tokom 2024. godine bila je obilježena rastom cijena osnovnih životnih namirnica i energenata, što je značajno uticalo na životni standard građana.
Inflacija i rast cijena hrane:
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2024. godine zabilježen je rast potrošačkih cijena za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou, inflacija je iznosila 0,9%. Posebno je zabrinjavajuće poskupljenje hrane i bezalkoholnih napitaka za 3,4% u odnosu na isti period prethodne godine.
U augustu 2024. godine, inflacija je dostigla 4,7% na godišnjem nivou, pri čemu su cijene hrane i bezalkoholnih napitaka porasle za oko 8%. Ovaj trend predstavlja prvi značajniji porast nakon devet mjeseci stabilnosti.
Cijena litra jestivog ulja porasla je za oko 70 feninga, što proizvođači pripisuju lošem prinosu uljarica i globalnim tržišnim turbulencijama. Cijene povrća, posebno uvoznog, značajno su porasle. Primjeri uključuju paprike i patlidžane, čije su cijene dostigle 5 do 6 KM po kilogramu.
Čitajte i: Uporedili smo cijene namirnica 2019. i 2025. koliko su poskupjele?
Cijene stanovanja i energenata:
Troškovi stanovanja i režijskih izdataka zabilježili su pad od 1,1% na godišnjem nivou do oktobra 2024. godine. Međutim, u augustu iste godine, zabilježen je rast ovih troškova za 1,4% u odnosu na prethodni mjesec, što ukazuje na volatilnost u ovom segmentu.
Rast cijena energenata dodatno je opteretio kućne budžete i poslovni sektor, iako konkretni podaci o procentualnom povećanju nisu dostupni u navedenim izvorima.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za novembar 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 3.107,50 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za septembar 2024. godine bila je 1.369,00 KM, što znači da prosječna plata pokriva oko 44,05% sindikalne potrošačke korpe.
Ovi podaci ukazuju na značajan nesrazmjer između prosječnih primanja i troškova života, što predstavlja izazov za mnoge građane u Bosni i Hercegovini.
Čitajte i: Nezaposleni u FBiH dobijaju veće naknade, koliko će one sada iznositi?
Šta je rješenje?
Rješenja za ublažavanje negativnog uticaja inflacije i rasta cijena u BiH mogu se posmatrati iz više perspektiva. Evo nekoliko ključnih mjera:
Vladine mjere i ekonomske politike
- Smanjenje poreza na osnovne životne namirnice – Privremeno ili trajno smanjenje PDV-a na hranu i energente može pomoći građanima. (BiH trenutno ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17%, dok mnoge zemlje EU imaju niže stope na osnovne proizvode).
- Subvencije za energente i socijalno ugrožene kategorije – Država može pružiti direktne subvencije za struju, grijanje i gorivo za najugroženije.
- Kontrola marži trgovaca – Ograničavanje neopravdanog rasta cijena osnovnih proizvoda, slično mjerama koje su uveli neke zemlje u regiji.
- Podsticanje domaće proizvodnje – Smanjenje zavisnosti od uvoza može stabilizovati cijene hrane i smanjiti inflatorni pritisak.
Mjere za privredu i preduzetnike
- Podsticaji za domaće poljoprivrednike i proizvođače – Omogućavanje jeftinijih kredita, subvencionisanog goriva i poreznih olakšica za poljoprivrednike kako bi se smanjila zavisnost od uvoza.
- Energetska efikasnost – Podrška kompanijama da smanje potrošnju energije kroz energetski efikasne tehnologije može pomoći u dugoročnom smanjenju troškova.
- Povećanje plata u realnom sektoru – Prilagođavanje plata inflaciji kako bi se očuvao standard radnika.
S obzirom na to da BiH nema razvijene mehanizme kontrole inflacije kao EU ili SAD, rješenja su kombinacija političkih odluka, odgovornog poslovanja i ličnih finansijskih strategija.
