Voditelj Odjela za dijalizu i transplantaciju Kliničkog bolničkog centra u Rijeci i potpredsjednik svjetskog Udruženja nefrologa za srednju i istočnu Evropu profesor Sanjin Rački smatra da je za povećanje broja kadaveričnih transplantacija u BiH potrebno uključivanje što većeg broja bolnica u donorski program, kao i detektiranje mogućih donora organa.
– Motivacija u Bosni i Hercegovini postoji, to svi vidimo. Potrebno je napraviti mrežu bolnica, uključenih u sustav, i na neki način sustav centralizirati, koliko je to moguće. Meni je jasno da je u Bosni i Hercegovini to malo teži problem, obzirom na drugačiju infrastrukturu države. No, ni to ne bi trebalo da bude problem. U konačnici, sad postoje svi preduvjeti da se na neki način djelomično i kopira naš program koji je rezultirao činjenicom da je Hrvatska prije deset godina, u svom maksimumu broja transplantacija, bila najuspješnija zemlja na svijetu po broju presađenih organa i po broju donora na milion stanovnika. To je fantastičan podatak, i nas je pomalo iznenadio. Ne očekujete takve uspjehe, ali kad vam se dogode naravno da je drago. No, ono što je nakon toga bio još veći problem kako to održati – naglasio je dr. Rački iz Hrvatske, zemlje koja je lider u transplantiranju.
U svakom pogledu, kaže, dobro je doći na svjetski vrh, ali tamo treba i ostati. Tako je kaže i bilo, uložili su velike napore da taj program ostane aktivan.
– Mi smo i dalje, možda ne na svjetskom, pri svjetskom vrhu. I dalje je taj broj donora dobar, i dalje je broj transplantacija primjeren, i dalje se bolesnici redovito uključuju na liste čekanja i redovito transplantiraju. To je rezultiralo da je vrijeme čekanja na transplantaciju npr. bubrega sa oko sedam godina smanjeno na šest do 12 mjeseci. Naravno, to je indivualno, to ne znači da će svi pacijenti dobiti bubreg u tom razdoblju, to ovisi o individualnim karakteristikama primatelja, ali prosjek i statistika to govore – kazao je.
Kako on kaže, prema podacima za 2021. godinu, u Hrvatskoj je transplantiran 121 bubreg. Tu su transplantacije i drugih organa (jetre, srca, pluća, crijeva).
– Transplantacijski program se proširio od inicijalnog programa za bubreg, koji je startao prije 52 godine, do danas. Vrijeme čekanja je prosječno manje od godinu dana, ali to je prosjek – naglasio je.
Kako je kazao dr. Rački, prije dvadeset godina situacija u Hrvatskoj bila je slična kao i u BiH. Tih godina, imali su nastojanja da prošire donorski program, ‘kao što su i vaša nastojanja zapravo sada’.
– Činjenica je da smo, u tom trenutku, napravili određene promjene. Prije svega to su bile zakonodavne promjene, koje su bile preduvjet da bi se uopće mogla stvoriti mreža donorskih bolnica. Mislim da je ključno upravo to, da se što više bolnica uključi u donorski program, kad se govori o kadaveričnoj transplantaciji i da se detektiraju mogući darivatelji organa – kazao je.
Kako je naglasio, na taj način stvorit će se preduvjeti za povećanje broja ukupnog broja transplantacija. Oni su to, kaže, u Hrvatskoj učinili i prije pristupanja Eurotransplantu, kao međunarodnoj organizaciji za razmjenu organa, ali ne u potpunosti.
– Nakon pristupanja Eurotransplantu zapravo smo, u samom početku, imali priliku od njih dobiti veliki broj organa za naše pacijente, koji su dugo na listama čekanja. Nakon toga je krenuo entuzijastički program koji je obuhvatio veliki broj ljudi, više od 20 bolnica u Hrvatskoj je uključeno u taj program. To je rezultiralo ukupno i razmjenom organa sa Eurotransplantom, povećanjem broja donora – naglasio je profesor Rački koji je sudjelovao u Sarajevu na međunarodnoj konferenciji o donorstvu i transplantacijama.
Liječnici iz BiH, Hrvatske i Turske te predstavnik pacijenata govorili su na toj konferenciji o raznim temama u transplantacijskom lancu, zalaganju pacijenata za više transplantacija, ali i ulozi medija i javnosti u darivanju i presađivanju organa.
Međunarodnu konferenciju ‘Doniranje organa i transplantacije’ organiziralo je Federalno ministarstvo zdravstva i Donorska mreža u Bosni i Hercegovini, zajedno sa partnerima iz Turske.
Taj skup je početna aktivnost u okviru Projekta tehničke podrške jačanju transplantacija i doniranja organa u BiH, koji će biti realiziran u naredne dvije godine i obuhvatit će stalne edukacije, razmjenu znanja, praktičan rad i ostalo vezano za oblast transplantologije i donorstva i to u svim sferama koje čine jedan transplantacijski proces kompletnim.
Uvod u konferenciju bio je sastanak u Općoj bolnici “dr. Abdulah Nakaš”, a direktor te bolnice prof. dr. Ismet Gavrankapetanović informirao je goste o kapacitetima te ustanove u ljudstvu, opremi i drugim resursima te izrazio želju da ta bolnica krene sa transplantacijom bubrega. To je naišlo na opće odobravanje svih koji su bili na sastanku.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH zahvalni su i ističu doprinos predsjednice Donorske mreže u BiH prof. Halime Resić, a konferencija je kod njih probudila novu nadu za povećanjem broja transplantacija.
Posljednja kadaverična transplantacija, tj. transplantacija od preminule osobe, u Bosni i Hercegovini urađena je prije više od godinu. Trenutno oko 300 pacijenata čeka na neki od organa.
