Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je zahtjev Vijeća ministara BiH da se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH razmatra po hitnom postupku, ali je zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja, ovaj zahtjev upućen Kolegiju Doma na usaglašavanje.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona kojim se, kako je navedeno iz te institucije, provodi odluka Ustavnog suda BiH.
Dopunama zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, vrši se ujednačavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život stručnog osoblja u pravosudnim institucijama s nosiocima pravosudnih funkcija, sudijama i tužiocima na nivou BiH, a radi osiguranja principa nezavisnosti pravosuđa.
Istovremeno se uvodi naknada za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sudijama i tužiocima, a njenu visinu, uvjete i način ostvarivanja definirat će Vijeće ministara BiH posebnom odlukom.
Iz Vijeća ministara BiH navode da je Ustavni sud BiH ranijom odlukom utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH nije u skladu s odgovarajućim odredbama Ustava BiH, Protokola uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, zbog toga što ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život za stručno osoblje u pravosudnim institucijama BiH.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obrazlažući zahtjev za razmatranje predloženog zakona po hitnom postupku, kazao da se radi o jednostavnim dopunama kojima se provode odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kao i odluke Ustavnog suda BiH.
– Isto tako, BiH svakodnevno trpi štetne posljedice, obzirom da suci, tužitelji kao i stručno osoblje redovno tuže, te pored glavnice nanosi se šteta proračunu BiH u vidu zakonske zatezne kamate i sudskih troškova – naveo je Bunoza i predložio da se o ovome zakonu raspravlja po hitnom postupku.
Poslanik Šemsudin Mehmedović je kazao da je, po presudi Ustavnog suda zbog diskriminacije između sudija, tužilaca i zaposlenika sudova u BiH očigledna diskriminacija po pitanju primanja, odnosno naknade za odvojeni život, što suci i tužioci imaju, a zaposlenici nemaju.
– Obzirom na presudu Ustavnog suda zbog te diskriminacije, ovo je pokušaj da se izjednače prava. U redu je da se napravi jedna pravedan sistem. Međutim, nema potrebe za hitnost ovog zakona iz razloga što, ovo će tek otvoriti jednu čitavu lepezu zahtjeva da zaposlenici i u ostalim institucijama BiH izjednače svoja prava sa šefovima, ministrima, direktorima, zamjenicima itd. – kazao je Mehmedović.
Dodao je kako misli da je primjerenije ukinuti to pravo svima – šefovima, ministrima, zastupnicima i sudijama i tužiocima, nego otvoriti jedan proces “koji će sigurno dodatno ugroziti budžet BiH”.
– Smatram da je na taj način lakše zadovoljiti pravdu. Ako usvojimo eventualno ovo zakonsko rješenje mislim da ćemo napraviti jednu veliku medvjeđu uslugu budžetu BiH – naveo je Mehmedović.
Poslanik Jasmin Emrić također je iznio mišljenje da ovaj zakon ne bi trebao danas biti razmatran po hitnom potupku iz razloga što on i nema tako visok stepen hitnosti kao što je naglasio ministar, a nije ni tako jednostavan da se može u jednom čitanju usvojiti.
– Predlažem da zakon ide u redovnu proceduru, a da onda kroz komisije možemo i amandmanski djelovati radi popravljanja predloženog rješenja – kazao je Emrić.
Poslanik Predrag Kožul je iznio mišljenje da predloženi zakon zadovoljava oba kriterija hitnosti iz Poslovnika Predstavničkog doma.
– Vrlo je kratak, relativno jednostavan i tiče se presude Ustavnog suda BiH. Mi kao Parlament već kasnimo u rokovima sa implementiranjem presude Ustavnog suda – naveo je Kožul, dodajući da je to razlog za hitnost.
Poslanik Šerif Špago je kazao da Klub poslanika SDA smatra da je presuda Ustavnog suda koja je donesena u martu prošle godine sa rokom implementacije od šest mjeseci, trebala biti implementirana prije pola godine.
– Mi ćemo kao klub podržati da ovaj zakon ide po hitnom postupku, ne ulazeći u meritum zakona u smislu rješenja koja su navedena, nego zbog zakonske i ustavne obaveze da se presude Ustavnog suda moraju ispoštovati onako kako su donesene – naveo je Špago.
