U novije vrijeme, medicina bilježi značajne napretke, a transplantacija organa predstavlja jedan od najsvjetlijih uspjeha u ovoj oblasti.
Prva transplantacija bubrega u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla, koja je obavljena prije tačno 25 godina, ne samo da je označila prekretnicu u razvoju zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini, već je i otvorila vrata novim mogućnostima za mnoge pacijente.
Eldini su ljekari 2010. godine dijagnosticirali autoimunu bolest za koju nema drugog lijeka osim transplantacije. Operaciji je podvrgnuta pet godina kasnije, a njena donorica je osim njenog spasila još nekoliko života. Kako kaže Eldina, veliku ulogu u svemu imaju i porodice donora, koje se odlučuju na ovaj plemenit potez.
„Ove priče ne bi bilo da nije porodica donora koje su u najtežim mometima odlučile se i rekle da, donirale organe svog najmilijeg koji je izgubio život. Njemu nije bilo pomoći, ali on je spasio nekih osam ljudi koji su u stanju potrebe“, kazala je Eldina Softić, potpredsjednica Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.
A na ovaj potez se u posljednje vrijeme odlučuje sve više ljudi. Ljekari navode da je ova godina bila rekordna po broju urađenih transplantacija, a najčešće transplantirani organi su bubrezi.
„Bosna i Hercegovina broji ukupno oko 380 transplantacija bubrega za ovih 20 godina što bi značilo u prijevodu više od jedne transplantacije mjesečno uprkos svim dubiozama na koje smo nailazili. Od 350 urađenih transplantacija u Federaciji, Tuzla s ponosnom broji 253 transplantacije bubrega“, govori prof.dr. Mirna Alečković Halilović, šefica Odjeljenja za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju u UKC Tuzla.
Prva transplantacija obavljena prije 25 godina
Prije 25 godina obavljena je prva transplantacija bubrega u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla. U transplantacijskom timu tada je bio i doktor Senaid Trnačević, koji ističe važnost edukacije u cijelom procesu.
„Uspjeli smo samo zahvaljujući velikim motivima, dobroj organizaciji, pomoći Kliničnog centra i tada prof. Tulumovića i ostalih i povezivanjem sa svijetom. Bez toga nema transplantacije jer transplantacija je živ organizam, 12 disciplina je uključeno, preko 30 edukacija je bilo“, prisjetio se dr. Senaid Trnačević, profesor UNTZ-a i specijalista interne medicine, nefrolog.
Da bi transplantacije postale kontinuitet potreban je stručan kadar. Iz Univerzitetsko- kliničnog centra navode da toga zasad ne manjka.
„Za transplantaciju je najvažniji kadar. Kadar postoji, ono ljudskih resura što imamo može odgovoriti zadatku, a što se tiče opreme mi imamo sasvim dovoljno potrebne opreme za eksplantaciju i transplantaciju da možemo odgovoriti tom zadatku“, rekao je dr. Samed Jagodić, načelnik Klinike za urologiju i član transplantacijskog tima.
Stručnjaci su još jednom istakli važnost učlanjenja u donorsku mrežu te konstantnog podizanja svijesti građana o potrebi doniranja organa. Ono što je pozitivno jeste povećanje broja transplantacija sa moždano mrtve osobe, što pokazuje da se svijest društva o važnosti darivanja organa polako, ali sigurno, razvija.
