U cijelosti prenosimo saopćenje učenika razreda 3t1 JU Mješovite srednje Elektrotehničke škole u Tuzli, koji učestvuju u projektu „Ja, građanin“ s ciljem rješavanja problema u zdravstvenom sektoru:
“Mi smo učenici razreda 3t1 JU Mješovite srednje Elektrotehničke škole u Tuzli, grupa učenika koja učestvuje u projektu „Ja,građanin“ s ciljem rješavanja problema u zdravstvenom sektoru. Kao razred, odabrali smo temu o problemima u zdravstvenom sistemu našeg kantona, svjesni da je zdravstvo ključni dio društva i života svih građana. Kroz temeljitu analizu problema i mogućih rješenja, nastojali smo pružiti konstruktivne prijedloge za poboljšanje sistema. Istraživanjem, anketama i intervjuima s pacijentima prikupili smo različita mišljenja građana i prijedloge koji bi mogli doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite.
Zdravstveni sistem Tuzlanskog kantona suočava se s ozbiljnim izazovima koji ne smiju ostati neriješeni, jer bi građani mogli snositi ozbiljne posljedice – a kada je zdravlje u pitanju, svaki propust može biti preskup. Iako bi zdravstvo trebalo biti jedan od najstabilnijih sektora koji osigurava kvalitetan život građana, problemi u ovoj oblasti postaju sve izraženiji.
Neki od najvećih problema su:
· Nedostatak medicinskog osoblja – jedan od najkritičnijih problema je nedostatak obučenih medicinskih radnika. Iako medicinske škole upisuju veliki broj učenika,te mnogo studenata završava medicinski fakultet svake godine, mnogi od njih odlučuju se za odlazak u inostranstvo zbog boljih uslova rada i većih plata. To dovodi do ozbiljnih problema, posebno u ruralnim sredinama, gdje često nedostaje osnovna medicinska pomoć. Smanjenje broja ljekara i medicinskih sestara dodatno opterećuje one koji ostaju u sistemu, što dovodi do povećanog stresa i iscrpljenosti među zdravstvenim radnicima.
· Preopterećenost bolnica – još jedan veliki izazov zdravstvenog sektora nije samo njegova učestalost, već i ozbiljne posljedice koje ostavlja na građane. Zbog preopterećenosti bolnica, pacijenti često ne mogu dobiti adekvatnu njegu na vrijeme. Ovaj problem dovodi do pada kvaliteta zdravstvenih usluga, jer je broj medicinskog osoblja već nedovoljan i ne mogu posvetiti dovoljnu pažnju svakom pacijentu.
· Finansijski problemi – zdravstveni sektor se suočava i s ozbiljnim finansijskim poteškoćama. Mnoge bolnice i zdravstveni centri nemaju dovoljno sredstava za nabavku savremene medicinske opreme niti za unapređenje infrastrukture. Iako su u posljednjih nekoliko godina pokrenute određene reforme, finansijski problemi i dalje ostaju ključna prepreka napretku. Istovremeno, privatni sektor postaje sve dominantniji, što dovodi do nejednakosti u pristupu medicinskim uslugama – kvalitetnija njega postaje dostupna samo onima koji mogu da je plate.
Uz pomoć digitalne ankete anketirali smo oko 300 građana (među kojima je najveći broj mladih).Evo rezultata naše ankete:
§ Čak 83,4% ispitanika smatra da je zdravstveni sistem u TK nedovoljno razvijen što nam uveliko govori o nezadovoljstvu građana.
§ 76,3% podržava digitalno zakazivanje termina, 4,2% je protiv, a 19,4% nije sigurno da li je ovo ispravno rješenje
§ Više od 90% osoba dalo je potvrdan odgovor na pitanje “Mislite li da je oprema za rad unutar zdravstvenih ustanova u našem kantonu zastarjela?”
§ Uzimajući u obzir da većina osoba plaća zdravstveno osiguranje činjenica da uprkos tome 38.2% njih bira odlaziti kod privatnika kad im je potrebna zdravstvena usluga
§ Pitali smo ispitanike na koji način oni smatraju da bi bilo najbolje zalagati se za promjenu sistema,te smo ponudili pet odgovora: novinarski članci i TV program, društvene mreže, demonstracije, protesti i bojkot, nevladine organizacije i drugo.
§ Na pitanje„Da li biste vi učestvovali u nekim od akcija koje se zalažu za promjenu zdravstvenog sistema TK?“, na koje je 76.3% ispitanika dalo potvrdan odgovor, a 23.7% odričan.
U prilogu dostavljamo nekoliko odgovora anketiranih građana na pitanje „Šta biste vi promijenili unutar zdravstvenog sistema našeg kantona?“
– „Unutar zdravstvenog sistema promijenila bih na prvom mjestu stručnost osoblja.Nakon toga pružila bih građanima besplatno zdravstveno osiguranje,također bi čitav sistem trebao biti puno organizovaniji kako bi građani prije mogli dolaziti na neophodne preglede te prevenisati razvoj raznih oboljenja.Popravila bih i renovirala zdravstvene ustanove jer su neke od njih u jako lošem stanju kao i higijena koja je na prvom mjestu, te bih na kraju uvela savremenije metode liječenja i novu savremenu opremu .Naravno sve bi to trebalo finansirati ministarstvo zdravstva tj. država koju mi ionako plaćamo za to.“
– „Promijenio način na koji doktori u domu zdravlja rade. Pod time mislim da rade na tome da primaju pacijente i da ne uzimaju svako malo “pauzu za sebe“.Lično sam imao iskustvo da sam sa stomačnim problemom u 7 ujutro došao i nisam bio primljen do 07:40 a radnici u kancelariji piju kafu i žale se, a nikoga ne prozivaju.Također,radnicima u zdravstvenom sistemu bi trebala novija/stručna oprema.
Također smo uspjeli obaviti intervju zbog nemogućnosti digitalnog anketiranja sa par penzionera. Izdvojit ćemo par veoma iskrenih odgovora na naša postavljena pitanja.
1. JASMINA MEŠIĆ (60)
Kako ste zadovoljni sa trenutnim stanjem zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini?
Mogu reći da sam djelimično zadovoljna. Ima ljekara koji su izuzetno predani svom poslu, ali generalno sistem ima puno problema. Najviše me brine nedostatak specijalista. Kada sam trebala pregled kod kardiologa, čekala sam više od tri mjeseca na termin. To je predugo, posebno za ljude sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.
-Jasmina dijeli i lično iskustvo: "Prošle godine sam imala problema sa visokim krvnim pritiskom. U hitnoj pomoći sam čekala gotovo dva sata, iako mi je bilo jako loše. Niko nije dolazio da provjeri moje stanje dok nisam skoro izgubila svijest. Tek tada su me brzo primili i dali odgovarajuću terapiju. To iskustvo me jako razočaralo.
2. SEDINA MEHMEDOVIĆ (72)
-Šta mislite da bi se trebalo promijeniti kako bi se poboljšala trenutna situacija?
Mislim da je ključno poboljšati organizaciju unutar zdravstvenih ustanova. Takođe, trebalo bi više ulagati u obuku medicinskog osoblja i osigurati da se pacijenti osjećaju sigurno i zbrinuto. Potrebno je i bolje upravljanje resursima kako bi se smanjile gužve i skratila čekanja.
Sedina dijeli i lično iskustvo: Prošle godine sam morala na fizikalnu terapiju zbog problema sa kičmom.U javnoj ustanovi su mi rekli da ću morati čekati četiri mjeseca na prvi termin. Nisam mogla čekati toliko dugo jer su bolovi bili nepodnošljivi, pa sam na kraju morala ići privatno. Platila sam više nego što mogu priuštiti od penzije, ali nisam imala izbora.
Kako se snalazite sa kupovinom lijekova uzimajući u obzir vašu penziju?
Vrlo teško. Mnogi lijekovi koje trebam nisu pokriveni osiguranjem, pa mjesečno izdvajam veliki dio penzije samo za njih. Osim toga, često moram kupovati dodatne suplemente ili preparate koje mi preporuče doktori. Znam puno ljudi u sličnom položaju koji jednostavno preskaču terapije jer nemaju dovoljno novca, što je strašno
Neki od naših prijedloga i rješenja
Kako bismo doprinijeli rješavanju ovih problema, predložili smo niz reformi. Prije svega, potrebno je povećati ulaganja u zdravstveni sektor i poboljšati uslove rada medicinskog osoblja, čime bi se smanjio odlazak kadra u inostranstvo. Takođe, neophodno je unaprijediti tehnologiju i opremu u bolnicama kako bi se smanjila opterećenost sistema i poboljšala efikasnost zdravstvene zaštite. Konačno, ključno je osigurati da zdravstvena njega bude dostupna svim građanima, bez obzira na njihov ekonomski status.
Jedan od ključnih problema na koji smo ukazali jeste nedostatak određenih lijekova u bolničkim apotekama, što pacijente često primorava da sami snose troškove njihove nabavke. Smatramo da je neophodno uspostaviti efikasniji sistem snabdijevanja, koji bi omogućio bolnicama da pravovremeno nabavljaju sve potrebne lijekove. Na taj način bi se pacijentima osigurao jednak pristup terapiji bez dodatnog finansijskog opterećenja, čime bi se poboljšala briga o bolesnicima i unaprijedio kvalitet zdravstvene zaštite”.
