Šta je zajedničko Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla?
Trenutni odgovor bi glasio: problemi. Dva najvažnija klinička centra u BiH, koja trebaju pružati čitavu paletu zdravstvenih usluga u najnaseljenijim područjima, već mjesecima se suočavaju s vrlo ozbiljnim problemima koji ugrožavaju njihovo poslovanje. A, što je još gore, i zdravlje pacijenata.
Već duže od pola godine na sceni su opstrukcije u vezi s imenovanjem generalnog direktora KCUS-a. Federalni ministar Nediljko Rimac ne želi dati saglasnost za imenovanje predloženog kandidata Farisa Gavrankapetanovića na ovu funkciju, zbog čega je protiv njega podnesena i krivična prijava. U ovom periodu KCUS-om upravljaju vršioci dužnosti direktora. Rimac izbjegava raspisati i konkurs za imenovanje novog Upravnog odbora. Bez funkcionirajućih upravljačkih struktura mnogi segmenti poslovanja KCUS-a su ugroženi.
Rimac bez odgovora
Fokus se službenim upitom obratio ministru nizom pitanja o ovom slučaju, no odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Član Upravnog odbora KCUS-a dr. Dragan Stevanović osvrnuo se u izjavi za Fokus na probleme koji već duže prate KCUS.
– Ako pogledate retrospektivno, KCUS se od rata naovamo ne razvija u smislu nekog planskog, organizovanog, sračunatog, strateški osmišljenog razvoja, nego je to sve od direktora do direktora, odnosno od situacije od situacije. Naravno da je u takvoj situaciji godinama stagnirao. Ovo što je u posljednje vrijeme bila kritika na Sebiju da ga je uništila, ona ga je u principu samo dokusurila. On je polako propadao i prije toga – kazao je Stevanović.
Smatra da je KCUS trenutno na nivou jedne prosječne bolnice te da se mora poduzeti čitav niz koraka, uz opasku da oni neće odmah dati dobre rezultate, a koji bi KCUS osmišljeno doveli na nivo koji i zaslužuje kao najveća zdravstvena ustanova u BiH.
– Na Kliničkom centru za desetak godina je više od 140 vrhunskih ljekara otišlo u penziju, a za svega dvadesetak njih, uslovno rečeno, imamo adekvatne nasljednike. Čak ako sada na njihova mjesta primimo ljude koji bi ih trebali naslijediti, oni za taj period neće stići da budu ono što bi trebali da budu, da Klinički centar nema diskontinuitet u svom djelovanju, razvoju i u svom stručnom kadru – potcrtao je dr. Stevanović.
Plijen hijena
Dr. Rifat Rijad Zaid, predsjednik Ljekarske komore KS, tvrdi da su klinički centri u BiH uglavnom prepoznati kao stranački plijen.
– Kao plijen hijena kojeg po osvajanju vlasti onda čerupaju, a čerupaju i zdravstveni sistem ili ono malo što je ostalo od zdravstvenog sistema. KCUS nije izuzetak, nego je čak paradigma ovoga što sam rekao, a to je borba za osvajanje stranačkog plijena. Tako je bilo prethodnih decenija. Nažalost, volio bih da nisam u pravu, tako će biti i narednih godina – mišljenja je dr. Zaid.
Tvrdi, pak, da postoje i neke dobre stvari kojima svjedočimo, i to onda kada nas ljekari koji rade u tim zdravstvenim ustanovama s vremena na vrijeme obraduju nekim operativnim zahvatima koji su na svjetskom nivou ili standardima liječenja ili terapijskim protokolima koji su na svjetskom nivou. No ove pojave smatra incidentnim situacijama. Upitali smo ga šta je rješenje.
– Rješenje je dvojako. Potrebno je malo promijeniti sistem. Ne možemo izaći iz okvira, luđačke košulje – Ustava BiH, koji podrazumijeva entitete i kantone, ali možemo promijeniti dijelom zdravstveni sistem, da pravi i pravedni ljudi vode taj zdravstveni sistem, a koji će onda generirati prave i pravedne i sposobne ljude koji će raditi u zdravstvenim ustanovama, istaknuo je predsjednik Ljekarske komore KS.
Pacijenti koji koriste usluge UKC-a Tuzla u posljednjim mjesecima trpe veliku štetu zbog situacije u ovom centru. Najalarmantniji problem na UKC-u Tuzla je nedostatak akceleratora za zračenje onkoloških pacijenata.
Istraga Tužilaštva TK
Stari uređaj je prošle godine zapečatila Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, a ovaj slučaj je nakon toga preuzelo Tužilaštvo Tuzlanskog kantona koje idalje obavlja provjere i istražne radnje. U međuvremenu je tender za nabavku novog propao iako je Vlada TK osigurala novac.
– Treći je tender u toku. On je objavljen prije otprilike mjesec dana. A 21. augusta očekujemo otvaranje ponuda – kratko je izjavio direktor UKC-a Tuzla Šekib Umihanić.
O ovoj situaciji očitovala se i ministrica zdravstva TK Dušanka Bećirović.
– Mislim da je veliko zlo da neko to radi našim onkološkim pacijentima, a novac postoji. Novac je Vlada TK obezbijedila i zašto da taj novac stoji, a da nam ljudi umiru, da se maltretiraju po Zenici, Sarajevu, Mostaru, Banjaluci – upitala je kantonalna ministrica.
Amra Saračević, predsjednica Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti „PIPOL“ iz Tuzle, kazala je za RTV Slon da je riječ o izuzetno nepovoljnoj situaciji za onkološke pacijente.
– Danas u 21. stoljeću, kada su tako velike promjene u svim oblastima, a posebno u zdravstvu, nažalost pacijenti na području TK nemaju dostupan linearni akcelerator koji im je neophodan za liječenje, za borbu protiv raka. Tim ljudima je ugroženo njihovo osnovno ljudsko pravo, pravo na ljudski život, s obzirom da oni, evo, zbog nedostatka linearnog akceleratora, nemaju mogućnost liječenja – naglasila je Saračević.
Odluka Ustavnog suda
Nisu ovo jedini problemi s kojima se suočava UKC Tuzla. Ustavni sud FBiH nedavno je donio presudu kojom je utvrđeno da je Vlada TK na nezakonit način imenovala Upravni odbor UKC-a Tuzla, isključivši Vladu FBiH iz odlučivanja o tome.
Također, iz UKC-a stižu i informacije o tome da aparat za flow citometriju na odjelu patologije ne radi i da se ne zna kad će raditi, dok pacijenti javljaju da nema ni reagensa za alergološka testiranja, kao ni za HPV tipizaciju, te da se šalju da sami kupuju epruvete.
Safet Omerović, aktuelni federalni zastupnik, koji je svojevremeno bio i federalni ministar zdravstva, podsjeća da je poslije ratne devastacije nastupio jedan period konsolidacije pa i napretka bolničkog sistema na području FBiH. Klinički centri u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, kaže, imali su uzlaznu putanju. No, to nije dugo trajalo.
– Dok sam ja bio ministar zdravstva, izmijenili smo Zakon o zdravstvenoj zaštiti te smo tada donijeli Razvojni plan 2008 – 2018. gdje smo se bazirali na unapređenje zdravstvene zaštite svih ljudi. Tada smo donijeli zakon koji kaže da na čelu zdravstvene ustanove mora biti doktor, ljekar određene specijalnosti, ali koji je završio postdiplomski studij u menadžmentu zdravstva. Mnogi su klinički centri imali koristi od toga – kazao je Omerović.
Međutim, kako ističe, nekako je i išlo sve do momenta dok se politika nije počela ozbiljnije miješati u organizaciju i vođenje kliničkih centara. Tada su, kaže, mnogi klinički centri zastali u razvoju, a te posljedice, ističe on, osjećamo i danas.
(Autori: Jasmina Ibrahimović/RTV Slon i A. Dučić/Fokus.ba)
