Kao i prethodnih godina, Kantonalna privredna komora Tuzla je u januaru prikupljala podatake o izazovima u poslovanju i očekivanjima privrednika u Tuzlanskom kantonu za 2025. godinu. Kompletna analiza podataka dobijenih anketiranjem privrednika prezentovana su na konferenciji za medije u Komori.
Istraživanje se provodi po uzoru na istraživanja EuroChamber – Evropsko udruženje privrednih komora i ima za cilj prikupiti što više informacija iz poslovne zajednice. Kraj 2024. godine i početak 2025. donijeli su veliku neizvjesnost za poslove subjekte, posebno uzimajući u obzir rast cijene rada usljed odluke Vlade Federacije BiH o visini minimalne plate. Anketa je, kao i svake godine, obuhvatila privredne subjekte svih veličina, svih djelatnosti i sa područja cijelog kantona.
Poslovanje kompanija u 2024. godini
Privrednici su 2024. godinu ocijenili uspješnom. 62% anketiranih je izjavilo da su ostvarili bolji poslovni rezultat nego prethodne godine. 44% anketiranih kompanija imalo je prihod veći od 5 miliona KM.
Oko polovina anketiranih kompanija, nisu izvoznici, ali kada su u pitanju izvoznici, uglavnom su orijentisani na zemlje Evropske Unije, ponajviše Njemačku, što će u 2025. godini sigurno biti jedan od faktora rizika, uzimajući u obzir poteškoće sa kojima se suočava njemačka privreda. Države Balkana, uključujući Hrvatsku, su drugi najveći vanjskotrgovinski partner kompanija iz Tuzlanskog kantona.
Opće stanje poslovanja u Bosni i Hercegovini u 2024. godini ocijenjeno je srednjom ocjenom 3 (ocjene 1-5). 68% anketiranih je izjavilo da su zadržali postojeće kupce, dok je 21% ispitanih kompanija pronašlo nekog novog kupca ili tržište. Također, 48% kompanija je moralo zaposliti dodatne uposlenike, dok je 18% anketiranih izjavilo da su morali smanjiti broj uposlenika.
Ocjenjujući uticaj pojedinačnih faktora na svoje poslovanje, kompanije su prepoznale fiskalna i parafiskalna opterećenja i politički ambijent kao faktore koji najviše utiču na njihovo poslovanje, a slijede troškovi i nedostatak radne snage te cijene sirovina i repromaterijala. Osim visokih doprinosa i nedostatka radne snage, koji su identificirani kao najveći problemi sa kojima se kompanije suočavaju u poslovanju, kompanije ističu i probleme nelojalne konkurencije, rad inspekcijskih organa ali i pad poslovne aktivnosti na evropskom tržištu.
Očekivanja u 2025. godini
Na pitanje „Kakva su Vaša očekivanja za 2025. godinu?“, 68% anketiranih kompanija je izjavilo da očekuju pogoršanje uslova poslovanja, a kao ključne rizike u 2025. godini vide visoke doprinose i neprovođenje fiskalne reforme koji opterećuju cijenu rada, nedostatak radne snage i poremećaje na evropskim i svjetskim tržištima koji direktno utiču na smanjenje potražnje za proizvodima naših kompanija. Ističu se još i inflacija, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje i politička situacija.
Shodno općim uslovima poslovanja, 53,6% anketiranih je izjavilo da u 2025. godini ne planira zapošljavati dodatne radnike. Također, 49% kompanija je izjavilo da neće investirati, od čega je 9% odustalo od planiranih investicija usljed rizika koje su prepoznali.
Mjera koja je prepoznata kao ključna, koja bi u ovom momentu najviše koristila poslovanju je smanjenje doprinosa i fiskalna reforma.
Srednje stručno obrazovanje i privreda
Komora u prethodnom periodu intenzivno radi na unapređenju srednjeg stručnog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, s posebnim akcentom na unapređenje praktične nastave u poslovnim subjektima. S tim u vezi, kontinuirano se radi na animiranju što većeg broja poslovnih subjekata da obezbijede učenicima praktičnu nastavu u svojim kompanijama te da se obuče mentori, uposlenici kompanija, radi kvalitetnije realizacije učeničke prakse. S tim u vezi, 37% kompanija, koje do sada nisu učestvovale u realizaciji praktične nastave, izrazili su svoju zainteresovanost. Najveće interesovanje kompanija za realizaciju praktične nastave je za elektro, mašinsku i građevinsku struku, ali postoji zainteresovanost i za ostala zanimanja, ekonomskog, trgovačkog i uslužnog sektora. 44,6% zainteresovanih kompanija spremno je platiti naknadu učenicima za vrijeme obavljanja prakse, a dodatnih 38% je spremno nagraditi učenike koji se istaknu i pokažu interesovanje.
Prilikom ocjene kvaliteta realizacije praktične nastave u poslovnim subjektima, kompanije su ocjenjivale nekoliko faktora (loše – srednje – dobro). Tako su ozbiljnost učenika na praksi i angažman uposlenika kompanija ocjenjeni kao dobri, komunikacija sa školama i znanja i vještine koje učenici steknu su srednje do dobro, dok je prilagođenost nastavnih planova i programa potrebama prakse ocijenjeno srednje do loše, što ukazuje na potrebu modernizacije nastavnih planova i programa i praćenje savremenih tehnologija i načina rada. Među kompanijama koje nisu zainteresovane za realizaciju praktične nastave, kao glavni razlozi se navode nedostatak kadrovskih i/ili prostornih kapaciteta za prijem učenika i kvalitetnu realizaciju nastave, te problemi sigurnosti učenika na radnim mjestima. Shodno iznesenim mišljenjima i očekivanjima privrednika, može se zaključiti da se hitno moraju poduzeti sve mjere za stabilizaciju poslovnog ambijenta, a prije svega, započeti fiskalnu reformu u Federaciji BiH koja bi dugoročno rasteretila plate i osigurala dugoročnu održivost povećanja minimalne ali i svih ostalih plata koje moraju biti stimulišuće da bi se osigurao ostanak i privlačenje dodatne radne snage koja je identificirana kao drugi najveći problem u privredi. Također, nužno je ubrzati započete reforme koje se odnose na evidencije nezaposlenih i mogućnosti zapošljavanja stranaca. Privredi koja je suočena sa globalnim neizvjesnostima i promjenama, posebno padom proizvodnje u Njemačkoj kao glavnom izvoznom tržištu, potrebno je osigurati stabilnost unutrašnjih faktora, a prije svega rasterećenje troškova rada koji su u ovom momentu najveći u regionu. Također, potrebno je nastaviti reforme u srednjem obrazovanju, koje se prije svega odnose na više praktične nastave u poslovnim subjektima, uključujući i četverogodišnja (tehnička) zanimanja, što će omogućiti učenicima sticanje znanja i vještina na savremenoj opremi, u realnom radnom okruženju, a privredi omogućiti da od samog početka učestvuje u osiguranju kvaliteta svojih budućih uposlenika.
