Na današnji dan prije tačno 32 godine, 15. maja 1992. godine, legitimne policijske snage odbranile su Tuzlu od napada paravojske takozvane Srpske Republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije. Tog majskog petka pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla uspjeli su odbraniti grad od neprijatelja, a 15. maj je postao jedan od najznačajnijih datuma u historiji Tuzle i Bosne i Hercegovine.
„ U našem gradu i našoj Bosni i Hercegovini započeo je rat“
Ovako je na današnji dan prije 32 godine u 10 sati navečer Nura, tadašnja novinarka Radio Tuzle obavijestila javnost da je paravojska takozvane Srpske Republike koja je osnovana u Banja Luci, 12. maja i stavljena pod komandu ratnog zločinca Ratka Mladića, sa pripadnicima strane vojne sile – Vojske Jugoslavije, napala Tuzlu.
Sjećanja, kaže naviru, emocije su danas posebno pojačane ali joj je žao što iako se ovi događaji prenose na mlađu generaciju, njih danas ponajmanje ima.
„ Meni je žao što danas nema učenika osnovnih i srednjih škola da prisustvuju ovom času historije koji je u najkraćem referatu iznio tadašnji zapovjednik odbrane Grada Meša Bajrić“, rekla je u izjavi za RTV Slon Nura Ahmedbegović, penzionisana novinarka Radio Tuzle.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine – Stanice javne bezbjednosti Tuzla su, vršeći svoju Ustavom i Zakonom propisanu obavezu, postupajući u nužnoj odbrani, odbili napad i na taj način odbranili ovaj grad. Tako su sudbonosno doprinijeli i odbrani naše zemlje.
„Znate kako, kako smo uspjeli, to je bilo neopisivo. Bila je takva situacija da je svako gledao kako sačuvati živu glavu a normalno i da smo na vatru odgovorili vatrom“, istakao je Niko Jurić, nekadašnji komandir Druge manevarske čete policije.
„ U tom kontekstu treba gledati Tuzlu kao jedan svjetao primjer gdje su ljudi nastavili tradiciju zajedničkog života, zajedno branili pravo na život i svoje domove i suverenitet Bosne i Hercegovine“, smatra Mehmed Meša Bajrić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Tuzla.
Najodogovornijim za sukob smatra se Mile Dubajić, oficir Jugoslovenske Narodne Armije i tadašnji komandant tuzlanske kasarne, koji još nije procesuiran. Akteri ovog događaja mišljenja su da se konačno mora završiti predmet Brčanska Malta i staviti tačku na i.
„Mislim da je to nešto što se mora desiti ta katarza i da definitivno kažemo nastupit će pomirenje. Ja bih bio sretan čovjek kada bi do kraja života s one strane došo haber da su konačno shvatili da je Dubajić prvi krivac za sve što se ovdje desilo. Ono što ja znam a vrijeme je pokazalo da i u njihovim redovima ima ljudi koji kažu da je kriv. On je na Sudu priznao krivicu ali je problem što neko neće da ga procesuira“, mišljenja je Selim Bešlagić, ratni načelnik Tuzle.
„ Ja mislim da u ovom aktuelnom trenutku preče je valorizirati vrijednosti ovog prostora u interesu integracije BiH, da zna i Beograd i Zagreb da je ovdje branjen multietnički karakter građanskog bića BiH“, dodao je Mehmed Meša Bajrić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Tuzla.
Danas, tri decenije poslije Tuzla gradi budućnost na istini, časno i sa poštovanjem sjećajući se branilaca koji su svoj život dali za našu domovinu. U znak sjećanja na odbranu Tuzle na primjeren način gradska i i kantonalna vlast obilježile su ovaj značajni datum.
„ Jer je 15. maj jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji grada Tuzle. Dan kada su Tuzlanske patriote, heroji tuzlanke i tuzlaci koji su pokazali kako se svoj grad voli stali u odbranu pravde, jedinstva, zajedničkog života svih građanki i građana Tuzle i BiH“, naveo je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle.
„ I naravno da se zahvalimo svima onima koji su bili prvi na liniji odbrane a naravno i da se prije svega sjetimo onih koji su izgubili živote tog dana“, dodaje Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona.
Današnjem obilježavanju 15. maja su osim građana prisustvovale i brojne delegacije, te polaganjem cvijeća na spomen obilježja na Brčanskoj Malti i Slanoj Banji odale počast poginulim.
Prije obilježavanja Dana odbrane Tuzle, delegacije iz Bijeljine i bh. entiteta RS odali su počast stradalim vojnicima.
