Pojavom antibiotika spašeni su životo hiljade ljudi i taj lijek jedan je od najvećih dostignuća medicine. Međutim, antibiotici su danas lako dostupni i ljudi ih često kupuju po vlastitom nahođenju što u konačnici može imati više štete nego koristi. Problem se javlja onda kada bakterije, postanu otporne na više antibiotika, što se naziva antibiotska rezistencija.
„Moram reći da je antibiotska rezistencija jedan ozbiljan problem sa kojim se mi bavimo već dosta dugo. Već sa planskom prvih lijekove antibiotika kao što je bio pencilin ubrzo nakon nekoliko godina dobili smo otporne bakterije na pencilin, i mi znamo da bakterije vremenom nakon izlaganja antibiotiku mogu dobiti mehanizam koji postaje otporan na taj antibiotik”, kazao je prof. dr. Nijaz Tihić, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC-a Tuzla.
Tokom godina, upotreba antibiotika postajala je sve raširenija, bakterije su se postepeno prilagođavale okolini i s vremenom postale rezistentne na sve veći broj antibiotika. Zog toga, upozoravaju stručnjaci, antibiotike treba koristiti samo po preporuci ljekara uz jasne indikacije.
„Na osnovu pregleda liječnika ako ljekar procijeni da imamo opravdanu upotrebu antibiotika ispisuje recept i jedino u tom slučaju je opravdano korištenje, u drugom slučaju možemo imati više štete nego koristi od primjene istog”, istakla je dr. med. Armina Pašalić, Služba porodične medicine DZ Tuzla
S druge strane ni farmaceutska industrija nije u tolikoj mjeri zainteresovane za istraživanje novih antibiotika, a pokazatelj toga jesu i podaci iz 2004. godine gdje je zabilježeno da su samo 1,6 posto lijekova u kliničkim istraživanja bili antibiotici.
„ Ono što nas brine jesu infekcija uzrokovane sa rezistentnim tipovima bakterije koje su teže za liječit jer je nedostatak lijekova, a to nisu lijekove kao za hipertenziju, a nije ni farmaceutska industrija toliko zainteresovana jer to nisu lijekovi koji donose veliku dobit, ali su veoma bitne za liječenje infekcije koji su uzrokovani rezistentnim oblicima bakterija”, dodaje Tihić.
Iako još uvijek imamo jednu klasu antibiotika na koju su bakterije osjetljive, u praksi se često dešava da imamo sojeve bakterije otporne na sve postojeće dostupne oblike. Prema procjenama naučnika očekuje se da će do 2050. godine antibiotska rezistencija biti jedan od globalnih problema, a ukoliko države ili Svjetska zdravstvena organizacija ne budu uvele određene mjere, broj smrtnih ishoda od infekcije uzrokovane rezistentnim oblicima bakterija, bit će veći nego od nekih malignih oboljenja. Iz tog razloga je neophodno svakodnevno pričati o neracionalnoj upotrebi antibiotika, kako bi se spriječio dalji razvoj rezistencije.
