Povećanje minimalne plate uvijek izaziva različite reakcije u društvu. S jedne strane, radnici pozdravljaju ovu odluku kao korak ka boljim uslovima života. S druge strane, poslodavci i ekonomski analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice. Kakav će utjecaj ova mjera imati na poslovanje ali i na određene kategorije društva? Priču donosimo u nastavku…
Dok svako povećanje primanja, posebno onih minimalnih zvuči kao jako pozitivna vijest, odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM sudeći po reakcijama, pozitivna je samo Federalnoj vladi.
Vlada to vidi kao korak ka poboljšanju životnog standarda, no poslodavci i sindikati istovremeno otvaraju brojna pitanja o održivosti poslovanja i stvarnim korisnicima ove mjere.
Ekonomisti naglašavaju da osnovni problem nije minimalna plata, već bruto plata.
„ Od početka se uslovno kazano spinuje javnost da je to problem, to nije problem već bruto plata koja sada iznosi 1.744 KM koja je sada za 150 KM veća od one u Češkoj. Šta je poseban problem – preko milijardu KM se sada prebacuje iz privatnog realnog sektora u javni sektor i vjerovatno će najveću korist od ovog imati oni zaposleni u javnom sektoru uključujući one koji su na funkcijama, od premijera pa dalje. Dakle teret se prebacuje na potrošače, na radnike na privrednike a kajmak uzima vlada FBiH odnosno javni sektor“, naveo je u izjavi za RTV Slon Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Smatra kako Vlada neće popustiti po pitanju uredbe, ali da postoji rješenje.
„ Ali ono na čemu se sada insistira jeste da se spusti zbirna stopa doprinosa. Zašto? To je da se ostavi ovih 1.000 KM, a s druge strane da nema otkaza, jer ako se ne spusti vjerovatno da će doći do otkaza ali ne samo radnika nego i poslodavaca“, kaže Čavalić.
Vlada tvrdi drugačije
Premijer Federacije smatra drugačije.
Čitajte i ovo: Najavljeno povećanje dječijeg dodatka i naknada za roditelje njegovatelje
Najavio je i subvencije za poslodavce.
Istakao je kako je ovo najveće povećanje plate u posljednjih 30 godina i da će se odluka primjenjivati u ovoj godini, bez obzira na, kako kaže vrlo glasno negodovanje dijela poslodavaca.
„ Kritike od dijela poslodavaca možda su očekivane hajde da to tako nazovemo ali strahovi od bankrota i od otkaza mislim da su prilično neutemeljeni. Odluka je donesena i tu povratka nema, minimalna plata u FBiH je 1.000 KM“, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
To bi, kako kažu stručnjaci moglo izazvati niz negativnih posljedica.
” Moguće da se neoporezive naknade neće isplaćivati – topli obrok, naknada za prevoz i regres. Moguće da će poslodavci, odnosno privrednici koji posluju na domaćem tržištu prebaciti dio tereta na potrošače tako da već imamo poskupljenje hljeba“, mišljenja je Čavalić.
Da će povećanje minimalne plate u Federaciji BiH uticati i na cijene usluga i proizvoda, smatra i Udruženja potrošača TK. Neminovna su nova poskupljenja.
”Povećanjem minimalne plate i povećanjem cijena roba opravdano, ali i neopravdano, značajno neopravdano, povećat će se priliv PDV-a državi i sasvim sigurno bi ta sredstva trebalo uložiti u biznis, u dobre projekte, pomoći sufinansiranja, subcencija, te pomoći na taj način i građanima. To će se jako dobro iskoristiti kao opravdanje za povećanje cijena i to značajno povećanje cijena”, rekla je za RTV Slon Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.
Posljedice bi se u svemu ovome najviše mogle odraziti na penzionere i to ukoliko ne dođe do povećanja penzija.
Više o ovoj temi: Penzioneri na udaru: Prijevremena penzija sve teža, ali stiže povećanje
Zbog toga je upućena inicijativa da sa rastom minimalne plate bude povećana i minimalna penzija na 1.000 KM. Hoće li ona biti usvojena ostaje da vidimo s obzirom na to da je najavljeno povećanje penzija za 2 posto u aprilu.
