Sesija o femicidu “Ujedinjeni poziv na akciju”, koja se realizira u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, održana je danas u Sarajevu. Pod sloganom “Isključimo nasilje zajedno” i uz poruke #zaustavimofemicid i #nemaizgovora kampanju provodi UN Women BiH.
Kampanja je dio globalne inicijative UNiTE by 2030, koja ima za cilj eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama. Ove godine poseban fokus je na femicidu – namjernom ubistvu žena zbog njihovog roda.
Zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Rejhana Dervišević je podsjetila da je BiH prije više od deset godina potpisala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
– Time smo preuzeli posebne obaveze koji se odnose na osiguranje da svaki pojedinac, uključujući sve žene i djevojke, živi život bez nasilja, a da istovremeno na snazi bude i efikasan sistem pravnih lijekova za žrtve nasilja – kazala je Dervišević.
Dodala je da su u međuvremenu provedene brojne aktivnosti, urađeni brojni preventivni programi i 2015. godine, kroz Okvirnu strategiju za provedbu Konvencije rodno zasnovano nasilje je prepoznato kao društveni problem za čije rješavanje ključnu ulogu imaju društvo i država.
– Femicid, kao najekstremni oblik rodno zasnovanog nasilja, nažalost naša je svakodnevica, no nema još uvijek pravnu kvalifikaciju, jer zakoni BiH ne prepoznaju ovaj termin – istaknula je Dervišević.
Po njenim riječima, u Krivičnom zakonu postoji termin krivično djelo nasilja u porodici, no međutim, često se tretira kao prekršaj, pa je i to jedan od razloga zbog kojeg žrtve često ne prijavljuju nasilje, jer su kazne blage, čak i blaže od onih koje je zakon predviđa.
Kaže da, prema rezultatima istraživanja, u strukturi izrečenih sankcija dominiraju uslovne kazne i to je zasigurno jedan od razloga zbog kojeg oni koji su učinili nasilje, čine ga ponovo.
Navela je da se i mjere za zaštitu žrtve izriču rijetko, a i kada se izreknu, najčešće se ne provode.
– Zbog toga postoji potreba za donošenjem jasnijih, pozitivno pravnih normi i strožijih sankcija koje će biti primjenjive u praksi. Potrebna nam je sveobuhvatna institucionalna reakcija u skladu sa zakonom da bismo i osudili i spriječili nasilje – zaključila je Dervišević.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić je kazala da je neophodno sistematski raditi na usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i jačanju institucija, da pruže adekvatan odgovor, kako u prevenciji tako i u zaštiti žrtava nasilja.
– Nastavit ćemo da radimo, jer dosta toga je urađeno, pokrenuto, međutim neophodno je da se nastavi s tim radom na svim nivoima organizacije vlasti u BiH. To ćemo raditi sa međunarodnom zajednicom, UN organizacijama i našom sestrinskom organizacijom UN Women – navela je Filipović-Hadžiabdić.
Rezidentna koordinatorica UN u BiH Ingrid Macdonald je kazala da se ove godine obilježava 25. godišnjica Međunarodnog dana za eliminaciju nasilja nad ženama.
– Okupljamo se širom svijeta kako bismo obustavili nasilje nad ženama, jer ne postoji isprika, odnosno razlog za nasilje nad ženama. Istovremeno, svakih 10 minuta jedna žena izgubi život negdje. Ne postoji isprika za tako nešto. Tim povodom se okupljamo kako bi hitno reagirali – navela je Macdonald.
Po njenim riječima, u BiH tokom posljednjih šest godina, više od 60 žena je ubijeno. One su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera.
– To dovodi do brojke od jedne žene mjesečno koja je bespotrebno izgubila život – kazala je Macdonald.
Istaknula je da svi dijelovi društva imaju obavezu da reaguju na ovo, bez obzira na to gdje žive, koliko moći imaju, “svi možemo reagirati na ovo“.
– Moramo zaustaviti nasilje i preuzeti odgovornost za to. U tu svrhu nam trebaju jači zakoni, trebaju nam finansijska sredstva kako bismo djelovali protiv nasilja. Ukoliko ne dođe do alociranja odgovarajućih resursa, odnosno provedbe tih zakona, nećemo moći zaustaviti nasilje – navela je Macdonald.
Ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlöf je kazala da se nasilje može spriječiti te da ni jedan oblik nasilja nije prihvatljiv.
– Ukoliko samo jedna žena ili djevojka trpi nasilje, odnosno strah, to je već previše, jer znači da je društvo zakazalo. Moramo osigurati poštivanje osnovnih ljudskih prava, kako bi ovo društvo bilo sigurno za sve, bez obzira na njihov spol i starosnu dob – kazala je ambasadorica Lagerlöf, te istaknula važnost zakonodavstva u tom smislu.
Navela je da žene gube živote, te da to nije slučaj samo u BiH, nego i u Švedskoj.
– Zbog toga mi je drago što imamo priliku da pružamo podršku u ovoj oblasti, zajedno sa kolegama iz BiH, kolegama iz UN-a i Evropske unije, i nastavimo borbu protiv nasilja nad ženama – zaključila je ambasadorica Lagerlöf.
Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide je kazao da su nedavni slučajevi ubistva žena doveli do reakcija širom BiH i ukazali na sistemske nedostatke i podvukli potrebu za hitnim djelovanjem.
– Kao što je istaknuto u nedavnom izvještaju za BiH Evropske komisije, zakonodavstvo koje se tiče rodne ravnopravnosti još uvijek nije harmonizirano i poboljšano širom BiH, niti se provodi na efektivan način. Kao globalna inicijativa koja nas sve ujedinjuje u našem zajedničkom nastojanju da iskorijenimo nasilje nad ženama i djevojčicama, kampanja ‘16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja’ se ove godine fokusira na najprevalentnijem obliku nasilja – femicidu – kazao je Babajide.
Po njegovim riječima, pozitivno je da su objavljene ključne zakonodavne reforme u Federaciji BiH, uključujući izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
– Nadamo se da će ove reforme da sadrže i preporuke koje je dao GREVIO i nedavno usvojenu direktivu EU koja se tiče borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – naveo je Babajide.
Kazao je da EU aktivno podržava sve napore na poboljšanju i provedbi zakonodavstva protiv nasilja nad ženama.
– Kroz nekoliko finansijskih instrumenata investiramo u institucijsku podršku, poboljšavamo kapacitete sigurnih kuća i promoviramo ekonomske prilike za žene koje su preživjele nasilje – kazao je Babajide.
Dodao je da postizanje ovih ciljeva zahtijeva da politički lideri, također, ne samo zagovaraju ove reforme u vidu politika, već ih i provode.
– Stvarna politička volja također znači da postoji nulta tolerancija za rodno zasnovano nasilje i da se bori protiv štetnih sterotipa koji omogućavaju dalje postojanje takve nejednakosti – naveo je Babajide.
