Meteorolozi za našu zemlju najavljuju obilne padavine i udare vjetra, pa su izdali narandžasto upozorenje.
Vremenske neprilike u Tuzli su u ovoj godini zabilježene nekoliko puta, oštećeni su krovovi kuća i zgrada, automobili, a šteta je bilo i na ulicama. Iz gradske Službe civilne zaštite kažu da su uspjeli sanirati posljedice od ranije, a i sada su spremni na reakciju u slučaju nevremena.
”Mi smo već poslali naredbu službama spašavanja da budu spremni danas od 14. Do sutra do 15 sati, da budu spremne sa svim potrebnim alatima i materijalno-tehničkim sredstvima. Što se tiče građana, neka prate medije, dali smo tačna uputstva na koji način da se ponašaju, da se ne kreću ispod visokih drveća i zgrada radi pada predmeta”, navodi Sead Mustajbašić, šef Odsjeka za zaštitu i spašavanje Službe civilne zaštite grada Tuzla.
Ono što zabrinjava jesu česte pojave vremenskih neprilika. Profesor Semir Ahmetbegović sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli, kaže da će tako biti i u budućnosti. Klimatske promjene dovode do povećanja kišnih padavina na nekim područjima, a istovremeno, u drugim dijelovima svijeta je suša. U narednim godinama u našim krajevima, ne bi trebalo biti većih promjena od onoga što imamo sada.
Međutim i ovo danas što imamo zaista predstavlja problem ljudima, predstavlja problem životu. Mi moramo se pripremati da živimo sa ovim klimatskim uslovima za koje je nažalost, u najvećoj mjeri kriv čovjek, ne mogu reći u potpunosti, ali u najvećoj mjeri”, navodi prof. Semir Ahmetbegović, šef Odsjeka geografija Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Zagađenje zemljišta, zraka, rijeka, jezera, neki su od uticaja na klimatske promjene u svijetu, koje izazove čovjek. Svi su svjesni da ne mogu usmjeriti klimatske promjene, ali struka tvrdi, moguće je različitim mjerama doprinijeti smanjenju ekstrema. To trebaju učiniti pojedinac i država.
”Kroz mjere koje donosi, propisuje kako bismo prepoznali koje su to promjene, koje su to potencijalne opasnosti, kako bi promijenili način gradnje, kako bi promijenili način poljoprivredne proizvodnje da bi smanjili negativne efekte suše, jakih kišnih padavina ili grada i svega drugog o čemu danas svjedočimo”, ističe prof. Ahmetbegović.
Zemlje širom svijeta obavezale su se raznim sporazumima i deklaracijama da će raditi na ublažavanju klimatskih promjena. Među njima je i Bosna i Hercegovina, koja se između ostalog obavezala na uvođenje zelene ekonomije.
”2030-ta je neka prelomna tačka, 2040. već napredak, a do 2050. bismo trebali postati klimatski neutralna zemlja odnosno kontinent, što ne znači da nećemo i dalje koristiti ugalj, ali ćemo imati ponore koji će CO2 emisije uzimati za svoj rast kao što su biljke, ali do 2050. trebalo bi da se ugase sve termoelektrane u BiH”, navodi Nihad Harbaš, stručnjak za energiju.
To bi trebao biti samo jedan od koraka ka boljim životnim uslovima. Bosna i Hercegovina je također jedna od 40-tak zemlja u svijetu, a druga na Zapadnom Balkanu, koja je finalizirala i dostavila svoj Plan prilagođavanja na klimatske promjene Ujedinjenim nacijama krajem prošle godine. Struka se nada da ovo neće ostati samo slovo na papiru.
