Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu za genocid u Srebrenici protiv Miomira Jasikovca, bivšeg zapovjednika čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), o kome je BIRN Bosne i Hercegovine pisao u ranijem istraživanju.
Miomira Jasikovca Tužilaštvo BiH tereti da je, u svojstvu zapovjednika čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, tako što je u periodu od 13. do 15. jula 1995. godine, zajedno s pripadnicima Vojne policije kojima je bio nadređeni, odlazio na lokacije gdje je bio zatočen veliki broj muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti s područja Srebrenice, gdje su pripadnici Vojne policije sudjelovali u zatočenju, transportu i strijeljanjima i ubistvima žrtava.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je u istraživanju o izbjegavanju odgovornosti komandanata Vojne policije za srebrenički genocid, pisala o Jasikovcu, koji se spominjao u ranijim haškim dokumentima, nalazima vještaka i izjavama svjedoka koji su navodili da je bio prisutan na mjestima gdje su se dovozili zatočenici ili da je izvršio postrojavanje pripadnika Vojne policije i poslao ih na obezbjeđenje zatočenika u Orahovcu.
Prema optužnici, Jasikovac i njemu podređeni pripadnici Vojne policije sudjelovali su u zatočenju, transportu i ubistvima zatočenika na lokalitetima u blizini škole u Orahovcu, gdje je strijeljano više od 800 žrtava, brani u Petkovcima, gdje je strijeljano više od 700 žrtava, i lokaciji šljunkare u Kozluku, gdje je strijeljano više od 800 žrtava.
Tokom rada na istraživanju, iz Tužilaštva BiH je za BIRN BiH potvrđeno da se protiv Jasikovca, rođenog u Zvorniku, vodi istraga i da se nalazi na području Srbije.
Novinar BIRN-a BiH je tada došao do kontakta izvjesnog Miomira Jasikovca na području Inđije. Nakon više poziva njegovom domu i upita da li se radi o pukovniku VRS-a te traženja da razgovara s njim, osoba koja se javila na telefon kazala je da se zaista radi o pukovniku, ali da nije prisutan.
U saopćenju Tužilaštva BiH stoji da će navode optužnice dokazivati pozivanjem 83 javna svjedoka, 16 svjedoka uz mjere zaštite, među kojima su i svjedoci koji su dali iskaz u postupcima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), iskazima više stručnih vještaka, među kojima su i međunarodni eksperti koji su sudjelovali u otkrivanju masovnih grobnica, dokumentima i materijalima dobijenim u suradnji s MKSJ-om, te prilaganjem više od 250 materijalnih dokaza.
Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine tokom počinjenja genocida ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 Srebreničana.
RTV Slon/Birn
