Povećanje minimalne plate u Bosni i Hercegovini na 1000 KM predstavlja značajnu promjenu u ekonomskom okruženju.
Po prvi put, radnici napokon imaju “milju maraka” cifru o kojoj su dugo godina sanjali. Ovaj “fenomen” propraćen je čak i kroz skečeve, viceve, jer mnogo godina građani i radnička klasa mogla je samo sanjati o “hiljadarci” sa kojom će lakše ići na more, mijenjati automobile, kupovati odjeću, školski pribor djeci i sl.
Ipak, ovo povećanje može imati dalekosežne efekte na kupovnu moć, potrošnju, inflaciju i stanje na tržištu rada. Međutim, kao i svako povećanje minimalne plate, ono dolazi sa izazovima i pitanjima o njegovim posljedicama, posebno kada se uzmu u obzir globalne ekonomske promjene i stanje u BiH u posljednjih nekoliko godina.
U ovom članku, razmotrićemo prednosti i izazove koje ovo povećanje minimalne plate može donijeti, uz upoređivanje sa stanjem u drugim državama, analizu inflacije u posljednjih pet godina, te procjenu da li je povećanje minimalne plate u BiH dovoljno da bi se kompenzovali rastući troškovi života.
Povećanje minimalne plate u BiH
Od januara 2025. godine, minimalna plata u Bosni i Hercegovini biće povećana na 1000 KM. Ovo povećanje dolazi u trenutku kada je inflacija postala ozbiljan problem u zemlji, ali i u globalnom kontekstu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija je u posljednjih nekoliko godina uveliko uticala na poskupljenje osnovnih životnih namirnica, što je dovelo do smanjenja realne kupovne moći građana.
Minimalna plata u BiH je već nekoliko puta povećavana tokom posljednjih godina, ali uprkos tome, građani se i dalje suočavaju sa velikim pritiscima u pogledu troškova života.
Ruku na srce, ta povećanja su bila ponekad i ispod 100KM, što je u vrijeme inflacije malo. Ovaj put, minimalna plaća je povećana za 381KM.
Sa povećanjem minimalne plate na 1000 KM, očekuje se da bi ovaj korak mogao barem djelimično ublažiti pritiske na najniže plaćene radnike, ali stručnjaci se slažu da ovo povećanje neće biti dovoljno da u potpunosti kompenzuje rastuće troškove života.
Poskupljenje osnovnih životnih namirnica
Posljednjih nekoliko godina donijelo je značajan rast cijena hrane u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, osnovne životne namirnice poput hljeba, mlijeka, jaja, mesa i povrća poskupjeli su za desetine procenata. Na primjer, cijena hljeba porasla je za 20-25% u posljednjih pet godina, dok su cijene mesa i povrća porasle za više od 30%.
Očekuje se da će poskupiti i ostale namjernice poput:
Jaja, između 20% i 25%
Voće, između 15% i 25%, ali ako uzmemo u obzir uvozno voće poput banana, narandži, ananasa, onda biti uvećana i za 50% trenutne cijene.
Šećer če također poskupiti za oko četvrtinu svoje trenutne vrijednosti, a razlog tome je tzv spoljna inflacija, odnosno inflacija u drugim državama odnosno svijetu te BiH nema mnogo uticaja na nju.
Očekuje se i poskupljenje ulja i to za 40%, kafe za 20%, ribe za 20%, sir i drugi mliječni proizvodi za oko 10-20%, a moguće je i ponovno poskupljenje goriva i drugih naftnih derivata.
U poređenju sa drugim zemljama u regionu, poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore, BiH ima nešto niže cijene hrane, ali i dalje postoje značajni pritisci. Zbog povećanja troškova proizvodnje, inflacije i globalnih ekonomskih faktora (kao što su rast cijena energenata i transporta), očekuje se da će dalje poskupljenje osnovnih životnih namirnica biti neizbježno, iako će se minimalno povećanje plate od 1000 KM truditi da ublaži negativne efekte.
Prema riječima ekonomiste Amira Zukića za Fenu, minimalna plata na 1000 KM neće biti dovoljno da bi se pokrili svi rastući troškovi života, jer su inflacija i globalni ekonomski faktori ključni za dugoročni rast cijena.
Upoređivanje sa drugim državama
U poređenju sa zemljama Evropske unije, minimalna plata u BiH je daleko niža. Na primjer, u Hrvatskoj minimalna plata u 2025. godini iznosi oko 800 eura (oko 1560 KM), dok u Srbiji ona iznosi oko 300 eura (oko 600 KM). Iako minimalne plate u BiH ne dosežu nivoe razvijenijih zemalja, one su u posljednjih nekoliko godina bile u stalnom porastu. Ipak, inflacija i poskupljenje namirnica ne idu u korak sa povećanjem plata, što znači da se kupovna moć ne povećava proporcionalno.
Stručnjaci iz oblasti ekonomije smatraju da bi povećanje minimalne plate moglo imati pozitivan uticaj na smanjenje siromaštva, ali da bi trebalo biti praćeno i političkim i ekonomskim reformama koje bi doprinijele stabilizaciji ekonomije, smanjenju inflacije i stvaranju povoljnijih uslova za poslovanje. Dr. Mirza Šabić, profesor ekonomije sa Sarajevskog univerziteta, naglašava da je ključno da se ne oslanjamo samo na povećanje minimalne plate, već i na mjere koje će smanjiti troškove života, kao što su subvencije za energente i povećanje proizvodnje lokalnih namirnica.
Inflacija u posljednjih 5 godina i njeni efekti
Inflacija je postala ozbiljan problem u BiH i širom svijeta posljednjih godina. U BiH je inflacija od 2020. do 2025. godine bila visoka, sa godišnjim rastom cijena od 5 do 10%. Ovaj rast cijena je posebno zahvatio energente, gorivo, hranu i druge osnovne potrebe. Prema podacima Centralne banke BiH, inflacija u 2022. godini bila je na nivou 10%, a sličan trend je nastavljen i 2023. godine. Posljedice inflacije su smanjenje kupovne moći, posebno za penzionere i radnike sa niskim platama.
Zbog inflacije, novac koji je zarađen pre nekoliko godina ima manju vrijednost danas. Na primjer, ako je neko 2018. godine imao platu od 800 KM, inflacija koja je postojala tokom tih godina smanjila je vrijednost tih 800 KM za oko 30%. To znači da se ljudi suočavaju sa situacijom u kojoj plate ne prate rastuće cijene.
Da li će povećanje minimalne plate biti dovoljno?
Povećanje minimalne plate na 1000 KM svakako će imati pozitivan efekat na radnike sa niskim primanjima, ali prema mišljenju stručnjaka, to neće biti dovoljno da se u potpunosti pokriju rastući troškovi života. Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, troškova stanovanja i energenata nastaviće da bude pritisak na kućni budžet građana.
Ukoliko se nastavi trend inflacije i globalni ekonomski faktori ne budu povoljniji, samo povećanje minimalne plate neće biti dovoljno da bi se građanima omogućio normalan život. Stručnjaci preporučuju da BiH, uz povećanje minimalne plate, mora da ulaže u smanjenje inflacije, poticanje domaće proizvodnje i efikasnije upravljanje ekonomijom kako bi se obezbijedio stabilan i održiv ekonomski rast.
1.000 KM za novorođenčad u 2024: Prijave otvorene do 15. januara
Povećanje minimalne plate: Ko plaća cijenu odluke?
Evo zašto se poslodavci ne slažu sa odlukom Vlade?
