Pčele su mali, ali neprocjenjivi čuvari naše budućnosti. Njihova je uloga u održavanju ekosustava i proizvodnji hrane neizmjerno važna. Zbog toga je važno shvatiti ozbiljnost situacije i aktivno raditi na zaštiti pčela. Bez njih naš svijet ne bi bio isti, a posljedice njihova nestanka bile bi katastrofalne.
Stoga trebamo djelovati sada kako bismo osigurali bolju budućnost za sve nas, poruka je Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine, koji su danas u Sarajevu održali prvo savjetovanje o “Zaštiti pčela i drugih korisnih insekata prilikom tretmana prskanja voća”.
U fokusu skupa bila je rastuća zabrinutost zbog sve većeg broja faktora koji prijete opstanku pčela – od nekontrolisane upotrebe pesticida, preko klimatskih promjena, do gubitka prirodnih staništa. Sve su to, kako je istaknuto, razlozi zašto su pčele danas u ozbiljnoj krizi.
Predsjednik Saveza pčelara FBiH, Rehad – Sejo Deljo, upozorio je da se problemi gomilaju i da je krajnje vrijeme za zajedničku akciju.
“Moramo tražiti različita rješenja kako bismo spriječili pomor pčela. Dolazi vrijeme kada priroda buja, voćke cvjetaju, i upravo tada je najvažnije da poštujemo zakonske procedure kako jedan oblik poljoprivrede ne bi ugrožavao drugi. Pčele su u krizi, i mi ne smijemo svojim djelovanjem dodatno doprinositi tome”, kazao je Deljo.
Dodao je kako osim pesticida, pčele ugrožava i nedostatak polena, greške u pčelarskoj praksi, klimatski ekstremi i gubitak staništa.
Stručnjaci su posebno naglasili kako bi nestanak pčela doveo do drastičnog smanjenja proizvodnje hrane.
Kulture koje zavise od oprašivanja, poput voća, povrća i orašastih plodova, bile bi direktno pogođene. To bi za sobom povuklo i nestašice, rast cijena i dodatno opterećenje za poljoprivredu.
No, tu se priča ne završava. Bez pčela, biljni svijet bio bi ozbiljno narušen. Mnoge biljne vrste ne bi uspjele opstati bez prirodnog procesa oprašivanja, što bi uzrokovalo lančani efekt na čitav ekosistem i to od insekata do ptica i drugih životinja.
Zato je poruka sa sarajevskog skupa jasna a to je da trebaa djelovati odmah. Manje pesticida, više prirodnih staništa i snažnija podrška pčelarima koraci su koje možemo i moramo poduzeti.
