RTV SLONRadio Televizija Slon

Od jučer kako su objavljene američke sankcije Miloradu Dodiku, Alternativnoj televiziji Banja Luka, Milanu Tegeltiji i njegovoj supruzi, te Mirsadu Kukiću, nižu se reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika i dužnosnika. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva iskazala je svoju podršku posljednjim potezima Bidenove administracije, pa su, između ostalih, putem svojih twitter naloga reagovali britanski lord Tarik Ahmad od Wimbldona (Tarik Ahmad of Wimbledon) ministar nadležan za ljudska prava pri britanskom Ministarstvu vanjskih poslova , Lizz Truss – ministrica vanjskih poslova i britanski ambasador u BiH- Mett Field.

„Ujedinjeno Kraljevstvo pozdravlja današnje uvođenje sankcija SAD-a usljed postojećih prijetnji po stabilnost BiH. Destabilizacija i korupcija predstavlja prijetnju napretku ostvarenom u proteklih 26. godina. UK će nastaviti raditi sa partnerima na pružanju podrške“ tvitao je Lord od Vimbldona.

„Korupcija je prijetnja slobodi, demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Ujedinjeno Kraljevstvo pozdravlja usmjerene sankcije SAD-a, koje pozivaju na odgovornost . Nastavljamo raditi sa saveznicima kako bi pružili podršku Bosni i Hercegovini i slobodi u regionu“, stav je ministrice vanjskih poslova UK.

Ove stavove podijelio je i Matt Field, britanski ambasador u našoj zemlji.

1 of 3

Podsjećamo, brojni analitičari smatraju da je u ovom momentu izuzetno važna podrška i zainteresiranost Ujedinjenog Kraljevstva, te su pozdravili povećani angažman Vlade UK oko dešavanja u Bosni i Hercegovini koji je rezultirao i imenovanjem specijalnog predstavnika za našu zemlju, generala Stjuarta Piča  (Stuart Peach) koji je protekolg mjeseca boravio u Sarajevu.

U posjeti Bosni i Hercegovini u decembru 2021. godine bio je i Tarik Ahmad – Lord od Vimbldona.

Osim toga, pred kraj prošle godine u mjesec dana u Domu lordova održane su dvije posebne sjednice na kojima je razgovarano o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Prema stavovima analitičara očekuje se da će sankcije sliče sankcijama američke administracije objaviti i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom podsjetio je u tradicionalnoj božićnoj poruci da je Božić praznik porodičnog i društvenog zajedništva te da je upravo Gospod pokazao svojim primjerom da se božanska ljubav mora dijeliti sa bližnjima i daljnjima.

Ta ljubav, naveo je Hrizostom, nije izražajna fikcija već je to djelotvorna ljubav koja djela u svakom vremenu te  u svim prilikama i okolnostima.

– Neka nam Božić bude Božić otvorenih vrata i otvorenih srca ne samo za Boga, za Hrista Gospoda, već i za one za koje je sam On rekao – ako primiste jednoga od ovih malih, ako ga odjenuste, ako ga nahraniste ili napojiste, ako ga u bolnici posjetiste ili u tamnici obiđoste, sve to Meni učiniste – ustvrdio je mitropolit.

Hrizostom podvlači da Božić nije samo praznik sjećanja, već prije svega i iznad svega uvijek i iznova novi događa u srcima našim, u biću našem, u našoj Crkvi, našoj zajednici. Tajinstveno srca naša, bića naša, postaju mjesto u koje se useljava uvijek i neprestano Isus Hristos. Sveti Ignjatije Bogonosac, podvlači mitropolit, nazvan je tako jer je neprestano Boga nosio u srcu svome.

Mitropolit dabrobosanski podsjeća da, na žalost, živimo u vremenu humanitarne katastrofe neviđene i nečuvene u istoriji.

– Govore nam i ubjeđuju nas da ništa ne znamo, ali i da se ne trudimo da nešto saznamo o ovoj pošasti pandemije, a još manje da govorimo o njoj. Kao da nam ”stručnjaci, koji priznaju da ništa ne znaju”, poručuju: vaše je samo da umrete! E, ne možemo prihvatiti ovakvu dehumanizaciju društva i svijeta. Upravo, u ime praznika Rođenja Gospoda Isusa Hrista kojim nas je Bog usinio i počastvovao Životom samoga Njega Boga Živoga ne možemo prihvatiti takav jedan odnos prema Čovjeku – najvećem dobru poslije Boga. U ime Boga i u ime istinskog humanizma pozivamo naučnike i ohrabrujemo ih da nam otkriju svu naučnu istinu o kovid-19, da se bore da iznađu što bolje i sigurnije lijekove i sredstva prevencije protiv ovog pan-ubice – ustvrdio je Hrizostom.

Božićnu čestitku završio je željama za srećan i blagosloven Božić radosnim pozdravom “Mir Božiji – Hristos se rodi”.

RTV Slon/ Fena

Danas je blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljenje i Vodokršće, a sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu.

Prema tradiciji tri kralja se nazivaju Gašpar, Melkior i Baltazar.

Prema Evanđelju po Mateju tri kralja su došla prateći betlehemsku zvijezdu “s istoka” u Jeruzalem, gdje ih je primio kralj Herod kako bi mu rekli gdje se Isus rodio da bi ga on mogao ubiti. Kada su mudraci pronašli Isusa, darovali su mu tri dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast kao čovjeku. Nakon toga Bog im zapovjedi da se ne vraćaju Herodu te da se vrate drugim putem u svoju zemlju.

Prema tradiciji, poslije smrti tri kralja njihove su relikvije, pošto ih je pronašla sv. Jelena Križarica, odnesene u Carigrad, odatle poslije u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze. Koelnsko svetište postalo je središte hodočašća naroda iz mnogih dijelova srednje, zapadne i sjeverne Europe.

Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. U blagdanu Bogojavljenja drevne liturgije prepoznaju prosvjetljenje, objavu i proglašenje. Kao osobiti čin Isusove božanske objave, počeo se slaviti i njegov prvi čudesni znak na svadbi u Kani Galilejskoj. Kršćanske su crkve uz taj blagdan govorile i o “objavi poganima” budući da su trojica mudraca prepoznati kao pripadnici poganskih naroda.

U Katoličkoj crkvi Božić se počeo slaviti prije Bogojavljenja, a datum Božića bio je 25. prosinca. Kad je potkraj 4. stoljeća uvedeno slavlje Bogojavljenja 6. siječnja, Božić je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje spomen pohoda trojica mudraca i Isusovo krštenje.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, pa se na tu nedjelju slavi krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svojega javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.

Naziv Vodokršće javlja se još u prvim kršćanskim vremenima. Blagdan Bogojavljenja nastao je na Istoku, gdje se na taj dan, u spomen na Bogojavljenje prigodom Isusova krštenja, blagoslivlja voda. U vodu je dodavana sol kako bi se još više istaknula djelotvornost čišćenja. Tom blagoslovljenom vodom škropili bi se poganski hramovi kako bi ih se pripravilo za kršćansko bogoslužje.

U 8. st. blagoslov vode postao je sastavni dio svete mise. Poslije blagoslova vode škropilo se crkve, a vjernici bi blagoslovljenu vodu nosili u svoje domove i njome škropili obitelj, groblje, imanje i stoku. Prigodom blagoslova kuća, na nadvratnicima se slovima “G”, “M” i “B” označavaju inicijali trojice kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara. Između inicijala stavljaju se križići kao znak blagoslova, a oko njih upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Prije su se ti znakovi upisivali kredom, a u novije vrijeme češće se upotrebljavaju posebne naljepnice.

Blagoslov vode, osim što podsjeća na Kristovo krštenje, spomen je i na svako krštenje po kojem se ljudski rod čisti od istočnoga grijeha.

RTV Slon/ Fena