Depresija, anksioznost, strah. To su samo neki oblici stanja u kome su žrtve osvetničke pornografije. Termin osvetnička pornografija (engl. Revenge porn) odnosi se na objavljivanje seksualno eksplicitnih sadržaja bez pristanka osobe koja se na njima nalazi. Ovaj problem prisutan je i u bh. društvu. U posljednje vrijeme sve više je onih koji takvu vrstu djela prijavljuju nadležnim organima, što potvrđuje i istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN). No, velikih kazni za počinioce ovog krivičnog djela, nema.”Tako je u Bosni i Hercegovini između 2016. i 2020. godine, od 104 osobe obuhvaćene istragom, samo 26 procesuirano, od kojih je 18 osuđeno uslovno, a šest novčano. Zakon predviđa zatvorske kazne do tri godine, ali ni u jednom slučaju nije presuđena maksimalna kazna”, govore podaci BIRN-a.
U Republici Srpskoj u maju 2023. godine u Krivični zakonik dodan je član kojim se regulišu kazne za zloupotrebu fotografija i snimaka spolno-eksplicitnog sadržaja. U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji inicijativa za izmjenu zakonskih odredbi po ovom pitanju. Pokušali smo dobiti stav i mišljenje pravne struke, ali smo ostali uskraćeni za odgovor o ovoj tematici.
Psihološko stanje žrtava
”Osobe koje se koriste time imaju za cilj da posrame, ponize, ili ucijene, a sve pod željom da pokažu svoju ‘nadmoć’ ili da ‘kazne’ osobu koja je žrtva. Ovo izuzetno uznemirujuće i traumatično iskustvo ostavlja, zavisno od osobe do osobe, jako do izuzetno jako traumatično iskustvo, koje može da dovede do anksioznosti, depresije, socijalne izolacije, suicidalnih misli – zavisno kakva je sredina iz koje je žrtva, kakav je odnos sa porodicom, odnosno koliko osoba koja je žrtva osvetnička pornografije ima podrške”, navodi Jovana Gajović, psihologinja i savjetnica Transakcione analize.
Pojašnjava da se žrtve osvetničke pornografije povlače, napuštaju poslove i sele u drugi grad.
”Ovo predstavlja jednu strašnu zloupotrebu povjerenja, jer su upravo bivši partneri ti koji najčešće ovo koriste, mada ne jedini kako ime ukazuje. Ovo je rodno zasnovano nasilje nad ženama, i čest ga prati tzv. Doxing odnosno objavljivanje privatnih informacija žrtve poput broja telefona, adrese stanovanja, naloga na mrežama uz maliciozne komentare”, ističe ona.
Da bi se žrtve uspješno nosile sa stigmatizacijom i predrasudama koje doživljavaju najvažnije je potražiti psihološku podršku.
”Psiholog i/ili psihoterapeut može osobi da pomogne da razvije nove načine nošenja sa ovim traumatskim iskustvom. Pored psihologa, kao edukovane osobe, značajna je podrška porodice i prijatelja”, savjetuje psihologinja Gajović.
Za žrtve osvetničke pornografije, veoma je važna podrška porodice i prijatelja. Svaka trauma traži da se zaliječi, i tu nam prventsveno pomaže psihoterapija. Dodatni problem za žrtve osvetničke pornografije zna da bude upravo odbacivanje članova porodice i društva i zato je psihološka podrška dodatno neophodna, navela je naša sagovornica.
Gajović naglašava još i da ono što je trajna opasnost jesu upravo trajne posljedice koje ova trauma ostavlja po psihološko zdravlje žrtve, posebno ako osoba nema ni psihološku ni podršku porodice i prijatelja.
”Patologija počinioca ovog gnusnog čina je takva da želi po svaku cijenu da ponizi osobu koja je žrtva, da pokaže svoju nadmoć i da je ostavi da se osjeća nemoćno. Zavisno od kapaciteta osobe koja je žrtva, odnosno zavisno od toga koliko je slika sebe kao jedinke, kao žene, kao dijela društva stabilna, zavisiće i dužina oporavka”, ističe Gajović.
Cyber sigurnost: Postoji li adekvatna zaštita na mrežama?
U cilju suzbijanja širenja osvetničke pornografije i smanjenja njenih psihičkih posljedica, potrebna je i adekvatna zaštita na internetu.
”Potrebno je pažljivo birati osobe s kojima dijelimo sadržaje, jer se isti mogu maliciozno zloupotrijebiti. U svrhu zaštite, možemo postavkama ograničiti ko može vidjeti naš sadržaj na svim mrežama”, poručuje Emir Demirović, devops inženjer.
Potrebno je zaštiti se i od hakovanja, a odbrana protiv toga postiže se korištenjem jačih šifri, najbolje nasumično generisanim, riječi su ovog stručnjaka.
Najefikasniji alat za uklanjanje ovakvog sadržaja jeste kontaktiranje podrške platforme na kojoj se nalazi vaš sadržaj i zatražiti da se isti ukloni, savjetuje naš sagovornik.
”Tehnike koje se koriste za uklanjanje snimaka osvetničke pornografije su raznovrsne i kombinovane poput detekcijskih algoritama pomoću kojim se po automatizmu takvi sadržaji uklanjaju. Osim toga, koristi se i digitalni otisak gdje se eksplicitnom sadržaju dodjeljuju unikatni identifikatori, te sadržaji koji ga imaju, u budućnosti budu po automatizmu uklonjeni. Neminovno se koristi i umjetna inteligencija i mašinsko učenje”, ističe Demirović.
Demirović kaže još i da društvene mreže koriste slične pristupe prilikom zaštite od ovakvog sadržaja, gdje Facebook i Instagram posjeduju striktne police koje ohrabruju korisnike da takav sadržaj prijavljuju, dok sve popularnija mreža Tiktok moderaciju sadržaja vrši u kombinaciji sa algoritmima umjetne inteligencije.
Najvažnija je edukacija, razgovor sa psihologom ili psihoterapeutom, kao i saradnja sa institucijama, zaključuju naši sagovornici.
Pripremila: Merjema Hodžić
