Strah od odmazde, nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i neadekvatni mehanizmi prijavljivanja i evidentiranja ključni su faktori koji doprinose široko zastupljenom neprijavljivanju krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Pokazali su to nalazi i preporuke iz ‘Istraživanja o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje’, koje je u Sarajevu predstavila Misija OSCE-a u BiH.
– Istraživanje o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje provedeno je u periodu od juna do oktobra 2023. godine, a imalo je za cilj da pruži prvi sistemski prikaz iskustava žrtava potencijalnih krivičnih djela i incidenata počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini. Time se uspostavlja, na činjenicama utemeljena, polazna osnova za institucije i nevladine organizacije a služi kao ključni resurs u borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Thomas Busch istakao je da krivična djela, počinjena iz mržnje, nisu samo djela diskriminatornog nasilja protiv pojedinaca.
– Predstavljaju napad na samo tkivo društva, urušavajući principe ravnopravnosti, dostojanstva i ljudskih prava. Ovaj izvještaj predstavlja glas neposrednih žrtava i poziva na djelovanje, s ciljem otklanjanja sistematskih nedostataka – kazao je.
Prema rezultatima tog istraživanja, najčešći oblici doživljenih potencijalnih krivičnih djela i incidenata uključivali su lične uvrede, verbalne napade, uvredljive geste i uznemiravanje.
Ispitanici su naveli da su doživjeli 562 potencijalna krivična djela i incidenta učinjena iz mržnje, barem jednom u prethodnih 12 mjeseci, a neki od ispitanika su izjavili da su bili žrtve više puta.
Treba imati na umu da te brojke odražavaju iskustvo samo 2.438 ispitanika iz 18 općina/opština i gradova u BiH. Ako se tvi podaci primijene na cijelu populaciju, vjerovatno bi ukazivali na značajno veći broj potencijalnih incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
– Predanošću istraživača, aktivista i istaknutih članova zajednice taj projekt je, na način koji je bez presedana, bacio svjetlo na razmjere neprijavljivanja tih krivičnih djela i na prepreke koje stoje na putu pristupu pravdi za žrtve krivičnih djela počinjenih iz mržnje – rekao je otpravnik poslova Ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu Stefan Almehagen Sandstad.
– Nastavimo se zalagati za toleranciju, raznolikost i inkluziju te raditi u cilju stvaranja budućnosti u kojoj mržnja neće naći utočište u našim društvima – naglasio je.
Za borbu protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje potreban je višeslojan pristup koji uključuje pravne reforme, obuke, angažman zajednice i podizanje svijesti javnosti. Ta borba zahtijeva nepokolebljivu predanost institucija vlasti, organizacija civilnog društva i svakog pojedinca posvećenog poštivanju principa ravnopravnosti i pravde.
– Istraživanje je finansiralo Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, a izradu je naručila Misija OSCE-a u BiH. Predstavlja dio širih napora Misije OSCE-a u BiH usmjerenih ka borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje u BiH – saopćila je Misija OSCE u BiH.
